Home / Financije / Hrvatska u europskom prosjeku, Bliski Istok i Venezuela idealni za vozače

Hrvatska u europskom prosjeku, Bliski Istok i Venezuela idealni za vozače

U posljednje dvije godine cijena goriva na globalnom planu narasla je za 60-ak posto. Divljanje cijena, koje nije rezultat stvarnih uvjeta na naftnome tržištu, nego psihotična brokerska galama, odnosno špekulacije povezane sa stanjem na Bliskom istoku, lančanom reakcijom prenosi se na sva svjetska tržišta. I dok Amerikanci ‘plaću’ zbog udvostručene cijene litre benzina, koja je trenutačno pet i pol kuna, pojedine zemlje, po najprije u Europi, gorivo cijene gotovo trostruko više.

Pogleda li se situacija u svijetu, jasno je da se Hrvatska ubraja u cjenovni prosjek. Na našu žalost, naš utjecaj na konačnu cijenu doista je minoran. Pravi eldorado za vozače već su tradicionalno zemlje Bliskog istoka, u kojima je litra benzina u prosjeku jedna kuna, što je u pravilu manje od cijene litre vode. Najzanimljiviji primjer stiže iz Južne Amerike, točnije iz Venezuele, gdje vozači za 10 kuna mogu napuniti spremnik od 50 litara.

Rast cijene goriva nije zaobišao ni Hrvatskoj susjedne zemlje čiji se građani sve manje koriste automobilima kao prijevoznim sredstvom. Premda je cijena goriva u Srbiji i BiH povoljnija nego kod nas, prosječna plaća u tim državama omogućuje čak upola manje goriva. Konkretno, prosječna je plaća u BiH 440 eura, za što vozač može dobiti 344 litre benzina. Građani Srbije u još su nezavidnijem položaju jer im prosječna plaća od 330 eura omogućava kupnju samo 230 litara. Hrvatski vozač s prosječnom plaćom od 722 eura može kupiti 497 litara goriva, a vozač u Sloveniji s plaćom od 1000 eura može dobiti 673 litre.

U Venezueli, naftom najbogatijoj zemlji Južne Amerike, vozači doslovno sa sitnišem iz džepa mogu napuniti spremnik. Preračunano, za samo 20 lipa. U odnosu na gorivo obična je voda luksuz. Zemlja s najvećim izvozom i jednim od najvećih naftnih rezervi u svijetu Saudijska Arabija također ima simboličnu cijenu goriva – litra stoji 72 lipe. Šteta što je to pogodnost samo za muškarce. Žene, naime, nemaju pravo voziti.

Pokojni predsjednik Gadafi omogućio je Libijcima vožnju po uistinu minimalnoj cijeni, od samo 81 lipa. To neće potrajati jer nova vlast razmišlja o povećanju cijena, stoga su ovo posljednji dani vozačkog eldorada. U Kuvajtu se parlament brine za to da cijene goriva i javnog prijevoza budu simbolične. Sudeći po enormnim rezervama, vozači nemaju razloga za brigu. Za sada nema govora o tome da cijena goriva premaši 1,26 kuna. Međutim, Amerikanci su razočarani i nezadovoljni. Kad je Barack Obama preuzeo funkciju predsjednika, litra benzina stajala je 2,5 kuna, a danas je dvostruko veća, ‘čak’ 5,49 kuna.

Rusi su u malo nepovoljnijoj situaciji, za litru benzina plaćaju 5,64 kune. Odluka Vladimir Putina da prilagodi cijene vozačima prouzročila je paradoks: pojedinim ruskim regijama manjka goriva jer glavne naftne kompanije izvoze 50 posto više nego prije dvije godine. Hrvatska se pak cijenom benzina približava europskom prosjeku. Nekadašnja cijena od četiri kune za litru danas je gotovo utrošena, iznosi 10,73 kune. Često probijanje psihološke granice više nikoga ne iznenađuje, ali na prometnicama svih gradova manje je automobila. Britanci pak plaćaju najviše poreze na gorivo u svijetu. Bez carine i PDV-a cijena litre bezolovnog benzina bila bi 4,52 kune, a za litru uza sva davanja moraju izdvojiti 12,20 kuna. Davanjima svake godine napune pro-račun s 27 milijardi funta. U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen je velik rast cijene goriva u Njemačkoj, koja se razlikuje u različitim pokrajinama i gradovima. Država uzima 57 posto od ukupne cijene, a litru Nijemci plaćaju 12,34 kune. Najskuplje gorivo na svijetu plaćaju Norvežani, i to zbog velikih naknada za ceste i poreznih nameta zbog emisije štetnih plinova – čak 14,80 kuna.

| GODINA | CIJENA BENZINA | PROSJEČNA PLAĆA | BROJ LITARA |

|——–|—————-|—————–|————-|

| 1999. | 4,03 kune | 3055 kuna | 758 |

| 2009. | 7,44 kune | 5271 kuna | 708 |

| 2012. | 10,73 kune | 5441 kuna | 496 |