Povratak stare slave

Borovo danas igra na kartu prepoznavanja stare kvalitete, pokušavajući pri tome privući i mlade generacije, koje se nisu stigle vezati uz vukovarskoga industrijskog diva.

Hrvatskoj su danas, nažalost, rijetka proizvodna poduzeća s toliko dugom tradicijom kao što je simbol gospodarstva krajnjeg istoka – vukovarski proizvodni kompleks Borovo. Na lokaciji današnjeg Borova 7. lipnja 1931. počela je proizvodnja obuće tvrtke Bata. Naime, blizina Dunava i dobre prometne veze navele su češkog industrijalca Jana Batu da upravo ondje sagradi svoj kompleks za proizvodnju obuće, gumeno-tehničke robe, automobilskih guma, guma za bicikle i drugih proizvoda koje je u to vrijeme proizvodio taj industrijski div. Vrijeme Bate i njegove proizvodne organizacije trajalo je sve do kraja Drugoga svjetskog rata, kad su partizanske jedinice ušle u Borovo i Vukovar.

Budući da Borovo u Drugome svjetskom ratu nije uništeno, uza silne improvizacije u proizvodnji, nametnute poslijeratnom nestašicom, nastavile su se proizvodnja i prodaja.

S vremenom i ulaganjima u proizvodnju Borovo je višestruko nadmašilo svoje predratne dane. Vrhunac doživljava 1990., kad tadašnji kombinat zapošljava više od 23 tisuće ljudi diljem Jugoslavije, od kojih više od 17 tisuća u Vukovaru. Borovo je bilo i ostalo dio Vukovara i doživjelo je i njegovu sudbinu u Domovinskom ratu. Iako devastirano, nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nastavilo je proizvodnju na matičnoj lokaciji u Vukovaru.

Danas zapošljava malo više od 1000 radnika, od kojih je pola zaposleno u pogonima u Vukovaru, a drugi su raspršeni u 105 prodavaonica diljem Hrvatske i 33 u Sloveniji.

Unatoč tome što u svojemu poslovnom sustavu Borovo ima tvrtke koje se bave ugostiteljstvom i hotelijerstvom, obradom metala i tehničkim uslugama, osnovni biznis i dalje se temelji na proizvodnji i prodaji obuće. Kako i ne bi, kad je generacijama rođenima u bivšoj državi sinonim za kvalitetnu kožnati i gumenu obuću i dalje stari vukovarski brend Borovo.

Nova uprava Borova, koja je na čelo tvrtke došla sredinom 2012., čvrsto namjerava vratiti bar dio tvrtkine stare slave i iskoristiti njezinu prepoznatljivost u republikama nastalim raspadom Jugoslavije, ali i na tržištima bivšeg SSSR-a, na kojem kupci i dalje prepoznaju Borovo kao obućarski brend kojem su nekoć vjerovali i koji je svima bio dostupan. Napor u to ulaže predsjednik Uprave Borova Hrvoja Merkija koji budući uspjeh temelji na obnovi maloprodajne mreže u Hrvatskoj, ali i uspostavljanju distribucijskih kanala u regiji. Pri tome se velika važnost pridaje racionalizaciji poslovanja i osuremenjenju poslovnih procesa. Snaga tradicije u tome može biti samo prednost.