ERSTE BANKA: – Prva smo banka koja je otvorila profil na Facebooku, imamo virtualnu poslovnicu na internetskoj stranici i Facebooku, nudimo uslugu plaćanja u internetskim trgovinama, u kojima klijent ne ostavlja nikakve podatke trgovcu.
COMBIS: – Sve prelazi u virtualizaciju, od elektroničkog novca, internetskog bankarstva do uvođenja elektroničkog potpisa, što smanjuje potrebu za izravnim kontaktom s bankarskim službenicima.
HRVATSKA UDRUGA BANAKA: – Integracija Hrvatske u EU dovest će u nju sve više stranaca iz Unije koji će ovdje provoditi dio godine. Dakle, domaće banke rast će na starijim stranim klijentima.
COMBIS: – Postoji potencijalno tržište za uvođenje sustava virtualnih poslovnica. Predviđamo i da će banke intenzivno razvijati potpunu personalizaciju ponude.
Stoga će biti presudan utjecaj ostala četiri, odnosno kombinacije njihova utjecaja. Primjerice, rezultat demografije i internacionalizacije: baza klijenata će starjeti; banke će sve više osmišljavati proizvode i usluge (i učiniti upravljanje njihovim rizicima) za klijente 55+; integracija Hrvatske u EU dovest će sve više stranaca iz EU u Hrvatsku, koji će ovdje provoditi dio godine. Dakle, domaće će banke rasti na starijim klijentima – strancima. Ili, recimo sprega tehnologije i internacionalizacije: banke će sve više poprimati karakteristike procesne industrije s obilježjima outsourcinga. Razvoj umjetne inteligencije omogućit će izmještanje i dijela funkcija (odlučivanja) koje sada obavlja srednji menadžment. Pri tome je moguće da će se dio tih funkcija izdvojiti u pametne pružatelje usluga izvan granica Hrvatske, ali je isto tako moguće da se u Hrvatskoj profiliraju specijalisti koji će pružiti tu vrstu usluga korisnicima na širem europskom, pa i svjetskom tržištu. Sada smo u fazi u kojoj su procesi donekle usporeni zbog trenda re-regulacije, koji nastaje kao odgovor na aktualnu krizu. Stoga u sljedećih pet godina ne treba očekivati velike promjene, najveće promjene mogle bi se događati iza 2020. godine, zaključak je HUB-ove analize.
Gdje bankarstvo vide IT stručnjaci, i to oni koji za banke osmišljavaju programe? Alan Šembera, direktor Sektora direktnog bankarstva Combisa, kaže da brzina promjena ovisi ponajprije o stanju gospodarstva, ali prije ili kasnije budućnost će biti sljedeća: – Broj posjeta i važnost poslovnica kakve poznajemo znatno će opadati, jer sve prelazi u virtualizaciju, od elektroničkog novca, internetskog bankarstva i uvođenja elektroničkog potpisa, što dovodi do smanjenja potrebe za direktnim kontaktom s bankarskim službenicima. Gubitak važnosti gotovinskog novca, koliko god sporo tekao, novac fizički izvlači iz poslovnica, što će rezultirati i njihovim novim izgledom. Poslovnice će se više otvoriti, neće postojati ograničenja kretanja, nestat će potreba za postavljanjem neprobojnog stakla između bankarskih službenika i klijenata, zaposlenici banke će se sve više profilirati kao savjetnici nauštrb blagajničkih poslova koje danas većinom obavljaju – uvjerava Šembera, a njegov kolega Ivan Maričević, voditelj prodaje za financijski sektor, dodaje da će blisku budućnost obilježiti virtualne poslovnice gdje će klijentima biti omogućeno stupanje u audiovizualni kontakt/chat s bankarima, kroz sučelje internetskog bankarstva putem računala, pametnih telefona, infokioska. – Budući da razmišljamo o tim trenovima, razvijamo tehnologiju koja omogućava takvo virtualno poslovanje, pa možemo potvrditi da postoji potencijalno tržište za implementaciju sustava virtualnih poslovnica – kaže Maričević potvrđujući tako da je budućnost zapravo već ovdje. Također prepoznaju da će banke intenzivno razvijati maksimalnu personalizaciju ponude. Zato vjeruje da će se banke odlučivati za ulaganje u tehnološke alate koji omogućuju bolje upravljanje poslovnim procesima. – Naša je uloga prati potrebe banaka kao strateški partner, ali i proaktivno sudjelovati u kreiranju i definiranju novih projekata – zaključuje Maričević.
