Home / Biznis i politika / Jezgra za pozitivno poslovanje

Jezgra za pozitivno poslovanje

Zdrava jezgra poslovanja, dostupnost novih izvora financiranja, kvalitetan menadžment i pozitivno stajalište zaposlenika uvjeti su za uspješno restrukturiranje.

Zdrava jezgra je dio poslovanja koji može generirati pozitivan novčani tok. U prvoj fazi nije potrebna profitabilnost. Ako je novčani tok negativan, tada mora postojati realan plan za ostvarivanje pozitivnoga novčanog toka u par mjeseci te izvori financiranja u tom razdoblju. Primici koje ostvaruje taj dio poslovanja moraju biti dovoljno veliki za izvlačenje ostalih dijelova poslovanja iz problema i mora ih se moći održati tijekom restrukturiranja, a da bi i dugoročno bila održiva mora postojati konkurentna tehnologija i lokacija. Težište mora biti zaštita zdrave jezgre od negativnih utjecaja krizne situacije.

Česta boljka programa FR-a fokus je na potrebe vjerojatnog i rješavanje tekućih obveza te se isti pristup može uočiti u novom zakonu. Međutim, bez osiguranja novih sredstava potrebnih za redovno poslovanje poduzeće će se u vrlo kratkom vremenu ponovo naći u problemima. Zbog toga se u planu restrukturiranja moraju predvidjeti potrebe za obrtnim sredstvima te osigurati njihovo prikupljanje. Pitanje je, naravno, od kuda mogu doći ta sredstva odnosno tko je toliko ljudi da nelikvidnom ili nesolventnom poduzeću omogući financiranje. U predstavljenoj nagodi jedini su na to možda spremni vjernici. Najbezbolnije je to napraviti kroz dodatne odgođe plaćanja, komisiju prodaju odnosno poček na kreditu. No, sudionicima nagode menadžment je najčešće već tisuću puta obećavao rješavanje dugovanja…

Tako dolazimo do trećega kritičnog faktora uspjeha, a to je kvalitetan menadžment. Istraživanja pokazuju da je u barem 70 posto slučajeva poduzeće kroz restrukturiranje provodio novi menadžment. U otprilike dvije trećine slučajeva novi je menadžment regrutiran izvan poduzeća, a u ostalima su na menadžerske pozicije promovirani zaposlenici iz poduzeća. Iako uvođenje novog menadžmenta u poduzeće u problemima predstavlja dodatni šok i može produbiti krizu, dogovor s vjernicima bez toga često nije moguć upravo zbog repova neostvarenih obećanja. Iako zakon ne predviđa promjenu uprave, ipak sadrži članke o njenoj odgovornosti za likvidnost, iz čega bi se mogla iščitati potreba za promjenom. Planovi OR-a bit će prihvatljiviji vjernicima ako će uključivati promjenu uprave. Kod pretvaranja duga u kapital postavljanje nove uprave bit će uobičajeno zbog nove vlasničke strukture, pri čemu će nova uprava morati provoditi mjere restrukturiranja koje je predložila stara uprava.

S obzirom na to da zakon ne predviđa praćenje provođenja plana OR-a nego samo plana FR-a, pretpostavljamo da će nova uprava moći donijeti novi plan operativnog, ali ne i financijskog restrukturiranja, iako jedan bez drugog nemaju mnogo smisla. Najvažnija uloga menadžmenta podizanje je moralna i promjena stajališta zaposlenika. Nakon mjeseci ili godina nazadovanja i sve lošijeg poslovanja i crnih perspektiva moral zaposlenika je vrlo nizak. Provodjenje aktivnosti za promjenu stajališta zaposlenika, ali još važnije način i stil rada menadžmenta sašvim sigurno neće biti dio plana restrukturiranja. Ipak, ljudsko i poslovno poštenje menadžmenta crvena je nit koja prolazi svim šavovima poslovanja. Osobni integritet, menadžerska znanja i kvalitetno komuniciranje karakteristike su vođa koje su ljudi spremni slijediti.

Financijsko restrukturiranje središnji dio predstavljaju nagodbe kako je definirana u zakonu. No, bez postojanja četiri ključna uvjeta poduzeća će vrlo brzo ponovo zapasti u probleme s likvidnošću. Svi sudionici predstavljaju nagodbe morali bi biti toga svjesni i umjesto diskusije ‘kome koliko’ energiju usmjeravati na pitanje ‘kako dalje’.