Strane potreba, a s druge želja. Budući da sam godinama radila kao novinarka na HTV-u, nakon što sam postala majka bilo je teško pratiti ritam snimanja i montaža, a pritom kvalitetno provoditi vrijeme s djecom. Moj suprug Alan u to je vrijeme radio kao turistički vodič te izbivao i po dva tjedna od kuće, pa sam imala silnu želju smisliti neku ideju i pokrenuti vlastiti posao. Ali smokva mi nije bila ni u primisli – kaže Babac, napominjući da je od prve ideje i nekoliko desetaka staklenki pekmeza od smokve do sadnje prvih stotina stabala prošla godina dana. No tri su godine trebale poduzetnici Babac za kreiranje ambalaže i zaštitu pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo te ulazak u ekološki nadzor, kada je ‘Sinjorina Smokva’ dobila ekomarkicu.
Najvažnije mi je bilo postaviti posao na noge, a dugoročno razviti ga tako da se od njega može živjeti. Udarili smo temelj brendu po kojemu bi ovaj kraj u budućnosti mogao biti prepoznatljiv jednako kao što ga danas identificiraju s maraskinom – kaže Babac, koja u zaleđu Zadra ima nekoliko nasada smokava na tri hektra zemlje. Dio smokvika na njezinoj je zemlji, a dio zemlje dobila je besplatno na korištenje. Osim smokava uzgaja 160 stabala dunja i 25 višanja.
Primarnu proizvodnju nećemo širiti jer se planiramo više orijentirati na samu preradu. Nasadi su mladi pa još ne daju puni prinos o kojem i ovisi proizvodnja, ali namjeravamo angažirati kooperante. Dosad smo ovisili o vlastitom prinosu, koliko smokava – toliko pekmeza. Ove su godine smokve općenito podbacile, pa je i proizvodnja vrlo limitirana, no bit će ih dovoljno da se premosti do iduće godine kad planiramo suradnju s kooperantima – kaže Babac, navodeći da je zadarsko zaleđe u kojem su njezini voćnjaci šibano istom burom i posolicom kao i otok Pag pa.
Babac je nositeljica OPG-a, radi sa suprugom i ima dvoje zaposlenih. Proizvodi ‘Sinjorina Smokva’ prodaju se u elitnim suvenirnicama, delikatesnim trgovinama, duty free shopu Zračne luke Zadar, a ovoga ljeta uvršteni su i u ponudu resorata Falkensteiner.
Ekskluzivni smo dobavljali restoranu ‘Pet bunara’ u Zadru, no neugodna je činjenica da našeg proizvoda s predznakom ekološki nema ni u jednoj specijaliziranoj ekološkoj trgovini ni na ekopolici u Hrvatskoj, ali to već zadire u problematiku sustava trgovine – kaže Babac, kojoj novi pogon za preradu smokve omogućuje da poveća broj i količinu proizvoda, ali i preradu iz usluge. Već je s poduzetnicom Maricom Jakoliš iz Bile Vlake dogovorila preradu njezine ekološke rajčice u šalšu.