Prema hrvatskim propisima neobavljena dostava sudskog ili upravnog rješenja ‘smatra se valjanom’ bez obzira na to što primatelju dokument nije uručen i što ga nije mogao pročitati.
Najčešće su upiti čitatelja kako ostvariti temeljno ljudsko pravo na sudsku zaštitu u hrvatskom sudstvu, koje ne-rijetko i samo krši ljudska prava i izigrava postojeće propise. Piše čitateljica da joj je dostavljeno sudsko pismo da mora platiti kaznu za prekršaj za koji nije znala. Kad se u sudu raspitivala, odgovorili su joj da je dostava pokušana tobože dva puta i da je nakon objave na oglasnoj ploči presuda pravomoćna i da globu mora platiti.
Poklopio se da mi je i osobno ovih dana u poštanskom sandučiću ostavljena ‘Obavijest o obavljenoj dostavi poreznog akta’. Ako je ‘dostava obavljena’, čemu obavijest o tome? I zašto me ‘dostavljač’ obavještava da tobože mi dostavljeni porezni akt mogu preuzeti na šalteru tom i tom u pošti toj i toj? Nije tu riječ ni o kakvoj birokratskoj gluposti, nego o svjesnoj zloupotrebi postupovnih prava u sudstvu i Poreznoj upravi Ministarstva financija.
Zakonom o parničnom postupku besmisleno je propisano da je dostava sudskih pismena (i posljedično poreznih i ostalih upravnih akata) valjana nakon dva neuspjela pokušaja dostave ili objave dokumenata na sudskoj oglasnoj ploči, bez obzira na to što primatelju dokument nije uručen i što ga nije mogao pročitati i upoznati se sa sadržajem neuručenog dokumenta.
A poreznici su si dodatno nomotehnički nepismenim Općim poreznim zakonom ‘pojednostavili’ sve tako da nemaju ni obvezu tobožnje objave na oglasnoj ploči u Poreznoj upravi.
Glupost da se neobavljena dostava smatra obavljenom moguća je samo u hrvatskom zakonodavstvu. Tobože radi sprečavanja zloupotrebe postupovnih ovlaštenja (odugovlačenjem postupka izbjegavanjem primanja sudskih pismena) Zakonom o parničnom postupku problem je ‘riješen’ isključivo na štetu stranki u postupku (primatelja dokumenta).
Pritom su potpuno zanemarene ‘zloupotrebe postupovnih ovlaštenja’ od službenika i namještenika u državnim službama i sudaca kriminalaca (primjerice, bračka sutkinja Ivana Domić, crikvenički sudac Božo Vilušić, nezakonito imenovani krčki sudac Marin Črnja itd.).
