Eurozona

Dolazak u Indiju budi sva osjetila. Čim smo stupili na tlo te mnogoljudne i multikulturne zemlje u mumbajskoj zračnoj luci, osjetili smo na koži uzvreli tropski zrak, a u nosnici su nam se uvlačili mirisi lokalnih delicija i snažnih parfema. Pred očima nam se podastirala lepeza očaravajućih boja, osobito primjetna na pripadnicama ljepšeg spola koje su se ležerno šetale u zamarnim sarijima. Prilikom ulaska u taksi osjetili smo dobrodošlicu koja se uz obvezan osmijeh od uha do uha oslikavala i u kiji pitanja koja se stila na nas poput monsuna. Već indijski pozdrav ‘namaste’, koji bismo mogli prevesti i kao ‘moj naklon’, popraćen blagim naklonom glave i ruku sklopljenih ispred srca, znači: ‘Pozdravljam božansko u tebi koje se zrcali i u meni!’ Nakon takva zbližavanja slijede pitanja o tome odakle dolazite. Hrvatsku tad mnogi smjesti u Rusiju, a saznanje da kod nas živi oko četiri milijuna stanovnika komentiraju čuđenjem: – Pa to je jedna ulica u Mumbaju! Slijedi nezaobilazan upit o bračnom statusu, koji podrazumijeva i odgovor je li vaš brak dogovoren ili sklopljen iz ljubavi. U Indiji je, naime, mnogo više.

Članica eurozone koja prima pomoć trebat će implementirati niz makroekonomskih programa prilagodbe, napraviti strogo analizu održivosti javnog duga te prihvatiti sudjelovanje MMF-a u suradnji s ECB-om. U zajednički fond moraju uplaćivati sve zemlje članice prema unaprijed dogovorenog ključu, a svaka nova zemlja koja prihvati euro bit će automatski uključena u program. Od 1. srpnja 2013. ESM će imati status kreditora sličnog onom koji već ima MMF. Od iduće godine članice eurozone uplatit će svoje udjele u fondu kroz pet platežnih rata, koji će najmanje iznositi 15 posto od ukupnoga kapitala cijelog fonda. Od tog pravila bit će poštovane privremeno jedino nove članice eurozone koje imaju BDP manji od 75 posto od europskog prosjeka. Primjerice, Hrvatska bi u tom slučaju imala izuzeće jer ima BDP na 61 posto od prosjeka 27 zemalja članica.

Za direktora novog fonda postavljen je spomenuti Regling, koji je bio u igri i za nasljednika Jean-Claudea Junckera na čelu Euro grupe. No taj su posao htjeli i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, koji je bio voljan podijeliti posao s francuskim kolegom Pierreom Moscovijem. Moscovici nije pokazao jednako oduševljenje, pa je na kraju Junker (koji je imenovan još 2005. godine) ostao na svojoj poziciji barem do kraja godine te će tijesno surađivati s Reglingom u vezi s mjerama za spas eura.

U cijeloj priči o spašavanju eura i eurozone glavni problem ostaje Grčka. Spor u vezi s tim kako riješiti 174 milijarde eura težak grčki problem uzrokovao je pravi mali raskol unutar eurozone. MMF tvrdi da na pregovaračkom stolu definitivno treba ostaviti mogućnost otpisa dijela dugovanja jer nema teoretske šanse da zemlja smanji razinu zaduženosti na 120 posto. Naime, vlada u Ateni ne djeluje dovoljno odlučno, a ekonomske su prognoze još lošije. Ministri su se gotovo jednoglasno usprotivili takvim idejama, a podijelili su se u vezi s pitanjem treba li Grčkoj dati dodatne dvije godine ‘fore’ da se posloži i zadovolji uvjete. Tako je Juncker pohvalio dosadašnje napore nove vlade u Ateni, a sjeća se zemlje odlučne na strogom kritiziranju kolega s juga. Sve pomalo sliči na igru dobrog i lošeg policajca kako bi se požurilo Grke da prihvate novi proračun zajedno sa strogim mjerama štednje do 18. listopada.

Parada Angele Merkel po strogom kontroliranom državi na rubu nereda služi istoj svrsi. S obzirom da bi se zajednički europski kišobran spasao trebao moći protegnuti i na one na rubu, većina analitičara očekuje usijanu zimu. Ugovor o ESM-u sada trebaju ratificirati članice eurozone do 31. prosinca 2012., a stupit će na snagu čim ga potpiše minimalno 95 posto od ukupnog broja potpisnika.

Europska komisija prihvatila je Drugi zakon o jedinstvenom tržištu s 12 ključnih koraka usredotočenih na integriranje mreže, prekograničnu mobilnost, digitalno gospodarstvo te poboljšanje pogodnosti za potrošače domaće usluge putničkoga željezničkog prometa ponuđačima iz drugih zemalja EU, što bi trebalo poboljšati kvalitetu prijevoza i sniziti cijene.

Eliminirat će se i složeni administrativni postupci za robu isporučenu između morskih luka u EU da bi pomorski promet postao konkurentniji u odnosu na željeznički, cestovni i zračni. Ubrzat će se i razvoj upravljanja europskim zračnim prostorom s pomoću jedinstvenoga europskog neba, što će povećati sigurnost i smatrati troškove zrakoplovnih kompanija za otprijeke pet milijardi eura na godinu.

Osim prometa Drugi zakon poradit će na provedbi trenutačnih mjera za otvaranje domaćih energetskih tržišta i poticati daljnji razvoj EURES-a, online-portala za traženje posla.

Jedan je od zadatka Drugog zakona poboljšati pristup dugoročnom financiranju tvrtkama, pri čemu se osobi pozornost daje ‘startupovima’ i rastu malih tvrtki. Također će se revidirati pravila o nelikvidnosti EU, i to tako da se tvrtkama omogući druga prilika. Radit će se i na učinkovitijim uslugama online-platnog prometa pa će se poticati kupnja internetom, smanjiti troškovi uvođenja brzog interneta i povećati pristup širokopojasnim uslugama. U sklopu tih mjera namjeravaju se uvesti standardi za elektroničko fakturiranje u državnoj nabavi, što bi javnom sektoru osiguralo uštedu od milijardu eura na godinu. Hrvatskom tržištu otvara se mnogo mogućnosti nakon ulaska u Europsku uniju, ali, prije svega, treba dobro pripremiti teren za skorašnje promjene. Pravodobna priprema je također jedan od važnih čimbenika uspjeha na tako velikom tržištu kao što je europsko.

Novim mjerama dat će se pravo svima na osnovni račun u banci i osigurati da je naknada za bankovni račun transparentna i usporediva.