Uzgoj školjaka Nema više zabrane, ali nema ni kamenica

Ukidanje zabrane izvoza školjaka u Europsku uniju doista je golem prilika za hrvatske uzgajivače, osobito za uzgajivače kamenica. U cijeloj Europi ima ih jedino u Hrvatskoj, ali trenutačno jedva dovoljno za opskrbu dvaju boljih europskih restorana.

Nakon 20 godina zabrane, početkom listopada iz EU stigle su pozitivne vijesti za sve hrvatske uzgajivače školjaka – ukinuta je zabrana izvoza u zemlje članice Europske unije. Vijest je to koja će, prema prvim reakcijama, dati dodatni vjetar u leđa uzgajivačima školjaka diljem Jadrana. – Znali smo da će se ta odluka donijeti prije ili poslije, to je izvrsna vijest. Hrvatski uzgoj školjaka nije ni približno iskorištavao svoje kapacitete zbog ograničenog tržišta, zato je to fenomenalna vijest koja će nam pomoći da se i dalje širimo. Nadzornici Europske komisije pomno su pregledali sva naša uzgajališta i način na koji ih kontroliramo te nam dali zeleno svjetlo za izvoz u Europsku uniju. Pred nama je sad borba za što bolji položaj na tome novom tržištu, ali bit će to velika prilika za sve nas – ističe Mario Lovrinov, direktor Cromarisove proizvodnje.

Ukidanje zabrane dio je intenzivnih pregovora i strogih kontrola koje traju od 2006. Hrvatska školjkaška industrija zbog tog ograničenja nije se mogla razvijati u skladu s kapacitetima pa će sada možda imati probleme s novim zahtjevima za školjke iz EU.

• Hrvatska zasad nema veliku količinu školjaka iz uzgoja za izvoz. Europskoj uniji možemo ih ponuditi malo iz ulova, osobito iz izlovnih područja za školjke u zapadnoj Istri. Danas se u Hrvatskoj proizvodi, odnosno uzgaja, 2,5 tisuća tona, što nije dovoljno ni za hrvatsko tržište. Razlozi za tako malu proizvodnju jesu velika šteta koju nanose grabežljivci i nedostatak mlađa kamenica u prirodnoj reprodukciji.

Uzgojni kapaciteti za školjke u normalnoj situaciji, bez prirodnih nepogoda, mogu postići nekoliko puta veću proizvodnju, i do 8000 tona, od čega bi se nešto moglo izvoziti – kaže Antun Pavlović, savjetnik za ribarstvo i marinkulturu u Hrvatskoj obrtničkoj komori, ujedno vlasnik uzgajališta u Stonu.

Velika je prilika za Hrvatsku proizvodnju europskih kamenica, koje se sada mogu uzgajati samo ovdje. Prije ih je bilo i u Francuskoj, ali uništila ih je bolest. Tražene su zbog kvalitete, što je velika prednost hrvatskih proizvođača u odnosu na druge. Problem je što je trenutačna proizvodnja u Hrvatskoj dovoljna da opskrbi samo dva bolja restorana u Europi.

Velik problem za manja uzgajališta bit će nabava skupe opreme za povećanje kvalitete i kvantitete školjaka. Osim toga, ove je godine šibenski kraj pogodila svojevrsna elementarna nepogoda koja je utjecala na kvalitetu školjaka.

• Od 20 proizvedenih tona prodao sam samo sedam tona zbog loše kvalitete. Nitko ne zna razlog, možemo samo nagađati. Ako se ponovi još jedna takva godina, teško ćemo preživjeti mi mali uzgajivači. Otvaranje tržišta Europske unije odlična je prilika, ali mali će teško imati koristi od toga. Udrživanje je jedna od mogućnosti. Tako bi se pojeftinilo osuvremenjenje, ali tko će dizati kredit u ovo vrijeme i jamčiti svojom imovinom? – zabrinut je Zoran Marenci, direktor Triton mara.

Velik problem uzgajivačima u pripremi za tu odluku pravila je i lokalna vlast koja dodjeljuje koncesije. Iako se prema strategiji prihvaćenoj 2002. danas trebalo proizvoditi 20 tisuća tona dagnji, proizvodi se samo desetina od predviđenog iznosa.

• Očekujem da će ukidanje zabrane izvoza potaknuti državne i županijske institucije da brže i učinkovitije poboljšaju uvjete za veći i kvalitetniji uzgoj školjkaša kako bi Hrvatska za nekoliko godina postala konkurentna na tržištu EU, jer za to imamo mnogo potencijala. Županijski prostorni planovi nisu predvidjeli koncesije na otvorenome moru za postavljanje ‘long-line’ sustava koji omogućuju veću proizvodnju za izvoz – kaže nam Aldo Kočevar iz pulskog R.A.K.-a.

Iako će za procjenu učinka te odluke trebati pričekati nekoliko godina, on je spreman povećati svoju proizvodnju sa sadašnjih 50 tona na 400. Toliko mogućnosti imaju i u Cromarisu.

• Planiramo povećati svoje kapacitete jer smo znali da će se ta zabrana ukinuti najkasnije do ulaska u Europsku uniju. Da bi proizvodnja bila uspješna, potrebno je od dvije do tri godine, stoga mogu reći da smo spremni na zahtjeve za veće količine svojih dagnji. Uskoro namjeravamo proizvoditi europske kamenice i tako se još više probiti na inozemno tržište – naglašava Lovrinov.

Razvoj hrvatske školjkaške industrije kočio se 20 godina, a danas je pred njom prilika koju je čekala. Hrvatska školjka, posebno kamenica, kvalitetom je iznad one drugih europskih proizvođača – na hrvatskim je kompanijama da iskoriste tu priliku.