U situaciji kada se hrvatski izvoz ne može nadati imalo većem rastu na svojim, krizom pogođenim, tradicionalnim tržištima, poput Italije, u ovoj se godini Rusija pokazala kao tržište na koje se valja usredotočiti. U prvih osam mjeseci hrvatski je izvoz u Rusiju iznosio 247 milijuna eura, što je 88 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. O stanju bilateralne robne razmjene i gospodarske suradnje Hrvatske i Rusije prošlog je tjedna u HGK raspravljalo Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom. Na sjednici je za novog predsjednika Poslovnog vijeća izabran Milan Stojanović, predsjednik NO-a Zlatne igle-Siscia, umjesto dosadašnjeg predsjednika dr. Franje Gregorića.
Za izvoznike je najvažnije da je Rusija potkraj kolovoza postala članica WTO-a, što će olakšati izvoz u nju. Prosječne carine smanjuju se s 10 na 7,8 posto, za poljoprivredu s 13,2 na 10,8 posto, a za industrijske proizvode s 9,5 na 7,3 posto. Za farmaceutsku se industriju smanjuje stopa s 15,5 na 6,5 do pet posto, a smanjenje za kemijske proizvode je u prosjeku s 10 na 6,5 posto, uz prijelazno razdoblje od pet do šest godina. Smanjuje se ili ukida carina i za građevinsku, tehnološku, znanstvenu i mjernu opremu. Postupno se ukida carina od tri godine na kompjutere i dijelove. Smanjuje se carina na kućanske elektrotehničke i elektroničke uređaje s 15 na devet do sedam posto. Za riblje proizvode tijekom tri godine smanjuje se carina s 15 na 12,5 do 12 posto, na mnoge ribe s 10 na osam do šest posto, a za neke vrste od pet do tri posto. Nastavlja se primjena kvota kod uvoza govedine, svinjetine i peradi.
