Ana Frel: Projekti se ne razvijaju da bi dobili ugovor, nego da bi se proveli

Program je sto posto praktičan, znači nema ni jednog slajda prezentacije, već 40 sati vježbi, simulacija, primjera, grupnih rasprava, debata i alata za rad. Program Akademije traje pet dana i pokriva teme bitne za provedbu projekata, kao što su planiranje i koordinacija aktivnosti projekata, obveze korisnika, financijsko upravljanje, javna nabava itd. Program je namijenjen iskusnim voditeljima projekata EU i onima koji to žele postati. Na programu se dobiva primjer projekta EU na kojemu se tijekom programa simuliraju situacije kako bi polaznici iskusili provedbu i probali naći rješenje za izazove koji prate te projekte u provedbi.

Sa strane javne uprave problemi su u manjku vrlo kvalitetnoga kadra, slaboj koordinaciji među različitim tijelima, predugim rokovima u kojima se procesi odvijaju te nejasnoći strateškog pristupa i procedura za strukturne fondove kako bi se ostali sudionici na vrijeme pripremili. Sustav provedbe fondova EU u Hrvatskoj mlad je i ima prostora za rast i razvoj. Na strani korisnika, riječ je o nedostatku iskustva u vještinama potrebama za provedbu projekata, nedostatku vlastitih kapaciteta i sredstava koji podupiru projekte, ali isto tako u manjku sustavnog pristupa rješavanju problema sektora u kojima rade i dugoročnog planiranja.

Dva su razloga za povrat sredstava EU: nepotrošeno i pogrešno potrošeno. Sredstva se ne potroše prije svega zato što nije bilo dovoljno kvalitetnih projekata ili se nije na vrijeme ugovorila dovoljna količina projekata. S druge strane, korisnici preambiciozno planiraju projektne aktivnosti, koje ne stignu provesti u roku trajanja projekta. Najčešći razlozi za povrat su nevaljale javne nabave i nedokumentirani različiti troškovi. Pisanje projekata samo po sebi je jednostavno, može se napisati u nekoliko tjedana, ali ga nakon toga godinu do dvije treba provoditi. Svaki projektni prijedlog za sredstva EU u svojoj uspješnosti biva vrednovan ne u trenutku kada pobjedi na natječaju, nego kada se stvarno i provede i finalni izvještaj bude odobren. Projekti se ne razvijaju da bi dobili ugovor, nego da bi se proveli i potrošili sredstva. Iako to zvuči logično, velika većina korisnika ne obrazuje se za provedbu projekata, već samo za izradu tekstova projektnih prijedloga, koji kasnije lako ispadnu neizvedivi.

Hrvatska je spremna rekonstruirati prugu između Zagreba i Krapine, ali to ima smisla samo ako to učini i Slovenija sa svojih 18 km pruge.

Na obilježavanju desete godišnjice rada Hrvatsko-austrijske trgovinske komore u Grazu nedavno su se okupili visoki predstavnici političkog i gospodarskog života Austrije i Hrvatske, a tema skupa bili su Prometni koridori EU, s naglaskom na gradnji koridora koji bi spajao Graz, Maribor, Zagreb sve do Rijeke. Rečeno je da je to imperativ komisije EU za transport u trenutku kada RH postane članica EU.

Zamjenik ministra prometa Zdenko Antešić naglasio je da je Hrvatska spremna odmah započeti rekonstrukciju pruge između Zagreba i Krapine te gradnju spoja do granice sa Slovenijom, a 18 kilometara trebalo bi se graditi na slovenskom teritoriju do željezničkog čvora Pragersko. Taj prometni pravac za Hrvatsku bi imao posebnu važnost jer bi se otvorio još jedan prometni koridor prema srednjoj i zapadnoj Europi, što bi se očitovalo i većoj produktivnosti poslovanja hrvatskih luka.

Thomas Spiegel iz austrijskog Ministarstva prometa naglasio je da je Austrija spremna sudjelovati u gradnji toga koridora i da će zajedno s Bavarskom lobirati u EU za gradnju te pruge, ali iako su Austrijanci spremni pomoći Hrvatskoj i Sloveniji, prometni stručnjaci boje se da će Slovenci namjerno odugovlačiti sa svojim odgovorom i potpisom jer bi time dodatno ugrozili poslovanje luke Kopar, kojoj je luka Rijeka glavni konkurent.

Iz Ministarstva prometa RH dobili smo odgovor da je za sada napravljeno samo studijsko rješenje, na temelju kojega nije moguće definirati troškove građenja, ali da bez Slovenije gradnja dijela željezničke pruge samo na teritoriju Hrvatske nema nikakvog smisla. Pitanje o spremnosti sudjelovanja u projektu postavili smo i slovenskom Ministarstvu za infrastrukturu i prostor, međutim, nismo dobili nikakav odgovor.