Inteligentni dom

Klasičnu zahodsku školjku, čini se, čeka bolja budućnost. A s njome i one koji će sjediti na njoj. Ili bar ugodnija – svojevrsna zahodsko nirvana. Na stupilo je, naime, vrijeme za redizajn zahoda, vrijeme za nove zahodske gurve, vrijeme pametnih WC-a. Istok je to odavno shvatio: Japanci su se mudro dosjetili kako sačuvati šume pa njihovi toaleti danas čak i pjevuše. Prati ih i Zapad: pročulo se za najnoviji projekt multimilijardera Billa Gatesa, konkretno Zaklade Billa i Melinde Gates, koja planira s 3,4 milijuna dolara poduprijeti osam sveučilišta da bi izumila i razvila moderne zahode koji neće morati upotrebljavati vodu, električnu energiju, odvodni sustav i neće štetiti okolišu. Razlog? Gatesova osviještenost. Zahode s vodokotlićem, kakvima se danas koristimo u razvijenijim zemljama, ne može upotrebljavati čak 40 posto svjetskog stanovništva jer nema vode, struje i kanalizacije. Osim što je u pitanju ljudsko dostojanstvo, kako je objasnio Gates, mnogi ljudi umiru zbog tog problema koji gospodarski i zdravstveno opterećuje društvo te onečišćuje okoliš.

Gdje je u tome mala Hrvatska, smještena negdje između dvaju velikana? Hrvate je, nažalost, toliko stisnula recesija da će vjerojatno uskoro stavljati oglase ‘Prodajem toaletni papir upotrijebljen samo s jedne strane’. No to nas ne sprečava da pišemo i čitamo o novoj generaciji zahoda i da, budemo li nekad mogli, testiramo ta čuda tehnoloških, energetskih i financijskih magova koji su, očito, shvatili da se u zahodu skriva svašta – pa i potencijalna zarada. Najviše novosti dolazi, naravno, iz Japana. Primjerice, zahod Washlet, marka poznate japanske tvrtke Toto, izrađen je tako da u pravom trenutku usmjeri mlaz tople vode prema osobi koja sjedi na školjci i omogućuje, kao što kaže njegov proizvođač, najveću čistoću, vrhunac osobne higijene. Kad ga prvi put upotrijebite, nećete se moći prestati koristiti njime, tvrdi proizvođač u reklami. Hrvatska inačica vjerojatno bi glasila: ‘Ako želite imati guzu kao beba, Toto je vaš najbolji izbor.’ Washlet je lansiran još 1997. i uvršten je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najsofisticiraniji WC na svijetu s mnogo funkcija: sušilom, grijanjem sjedala, masažerom, prilagodbom vodenog mlaza, automatskim otvaranjem poklopa i ispiranjem te bežičnom upravljačkom pločom.

Ideja je, zapravo, došla iz inozemstva. Prvi zahod s integriranim bideom proizveden je u SAD-u 1964. Visokotehnološka ‘zahodska’ revolucija u Japanu počela je 1980. uvođenjem Totove serije Washlet G. Od tada je Washlet sinonim za sve vrste japanskih ‘high-tech’ zahoda. Koliko je popularan, možda najbolje govori podatak da od 2002. broj kućanstava u Japanu s takvim zahodom premašuje broj onih koja imaju osobno računalo.

Toto je dizajnirao i Neorest AH3, motor s tri kotača sa sjedalom koje je zapravo toalet, no, srećom, nije u funkciji. Model je osmišljen samo za promidžbu tvrtkine ekološke inicijative. Japanska čudesna zapravo ne bi trebala biti veliko iznenađenje. Sjetimo se samo svega što se ondje jede – od pasa do škorpiona. Ili, kao što je to svojedobno dobro objasnio japanski znanac: ‘Mi jedemo sve što pliva, a nije brod; sve što leti, a nije avion; i sve što ima noge, a nije stol.’ S obzirom na to možda im dobro dođe i ‘WC-liječnik’, najveći zahod na svijetu, također plod briljantnih umova kompanije Toto koji rade na poboljšanju kvalitete života. I slobodno se može nazvati liječnikom: mjeri razinu šećera u mokraći, krvni tlak, srčane otkucaje, masnoće u organizmu i težinu te automatski, s pomoću ugrađenoga mobilnog telefona, šalje rezultate korisnikovu liječniku. Cilj je pravodobno otkriti neke bolesti, npr. dijabetes, čak i spolne bolesti, zatim trudnoću te uživatelje droge.

Mnogo je inačica novih generacija zahoda: toalet i umivaonik u jednom, osvježivač zraka na školjci, masažeri, LED-rasvjeta, čišćenje prije i nakon upotrebe, pa i zvuk puštanja vode i pjevušenje zahoda dok se upotrebljava. Da, pjevušenje! To, doduše, nije toliko velika novost: takav je uređaj izmišljen još 80-ih (naravno, u Japanu). No da najprije razjasnimo: zahod ne producira najnovije stihove nekoga ultrapopularnog hita, nego zvuk puštanja vode. Naime, mnogi se ljudi crvene pri pomisli da ih netko čuje dok su na zahodu. Konkretno, dok vrše nuždu. Da bi nadjačali zvuk tjelesnih funkcija, ponašaju se potpuno ekološki neosviješteno – vodu puštaju stalno, dok god sjede na školjci. Tako mnogo vode odlazi u nepovrat. Zato je proizveden zahod ‘Sound Princess’ koji proizvodi glasan zvuk puštanja vode. Danas se ugrađuje u većinu javnih zahoda diljem Japana. Procjenjuje se da uštedi i do 20 litara vode po upotrebi.

WC-a poput PC-a sve je više i u drugim dijelovima svijeta. Numi, najnapredniji toalet poznate američke obiteljske tvrtke Kohler, predvodnika u dizajnu i inovacijama, također je poznat po svojim ‘hi-tech’ odlikama koje uključuju dizanje poklopca na pokret, integrirani bide, osvježivač zraka, grijajući školjke i osvjetljenje bočnih ploha za ni manje ni više nego noćno ozračje. I to nije sve. Ni noge korisnika nisu zanemarene – iz malih otvora izlazi topao zrak koji grije nožne prste. Multiclin Premium poznatoga globalnog brenda u kupaonskom biznisu Roce ima daljinski upravljač za sjedalo, pranje, sušenje i grijanje. Može se čak kontrolirati tlak vode i temperatura, temperatura zraka i sjedala, a štedi i energiju jer zahod stavlja ‘u stanje pripravnosti’ dok se ne upotrebljava. Zanimljiv je i zahod KazubaLoo male francuske tvrtke Kazuba. Samostojeći javni zahodski sustav radi bez vode, struje ili kemijskih proizvoda i postavlja se na mjesto kao što su parkovi ili plaže, gdje nema vodovoda, kanalizacije i struje. Ljudski otpad rastvara se i suši s pomoću Sunčeve svjetlosti i vjetra te pretvara u siguran materijal bez mirisa. Slično funkcionira zahod Loowatt. On ljudski otpad pohranjuje u poseban spremnik u kojem se pretvara u prirodni plin koji se, uzgred, može rabiti za kuhanje. Kako se sada čini, zahod budućnosti uskoro bi mogao i hodati, npr. doći na poziv u dnevnu sobu. Možda bi mogao zamijeniti i novine, koje se nerijetko prelistavaju u tim ‘svetim trenucima’, i razgovarati s nama, ispričati dobar vic, možda i otpjevati svjetski hit. Ili, još bolje, prepoznati nečiji ukus i pustiti glazbu milu njegovu uhu.

Nje znate li kamo sa starim hladnjakom, štednjakom, perilicom, sušilicom, klima-uređajem ili mikrovalnom pećnicom, postoji reciklaža. Dovoljno je okrenuti broj besplatnog telefona i ostaviti adresu na koju će, primjerice, djelatnici C.I.O.S. grupe, odnosno poduzeća CE-ZA-R d.o.o., doći po bijelu tehniku i besplatno je odvesti na reciklažu. Iz hladnjaka će, npr., izdvojiti opasni otpad, a neopasne materijale od kojih se sastoji hladnjak prodati kao sekundarnu sirovinu od koje će nastati novi uređaj. Možete i sami dopremiti uređaj u skladište tog poduzeća; ima ih, osim u Zagrebu, i u još nekoliko gradova u Hrvatskoj. No ako je riječ o hladnjaku, prevezite ga pažljivo jer će se, budete li ga drndali, osloboditi opasni freon i otići u atmosferu pa je bolje taj posao prepustiti stručnjacima. Velike kućanske uređaje, kao i razne vrste ostalog metalnog otpada, reciklira C.I.O.S., vodeća regionalna grupacija za skupljanje i recikliranje željeznog otpada te ostalih otpadnih materijala s metalnom komponentom. C.I.O.S. je matično poduzeće grupe, društvo u hrvatsko-njemačkom vlasništvu, a osim u Hrvatskoj, poduzeća ima i u BiH, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Kosovu i u Crnoj Gori na više od 80 lokacija u kojima je zaposleno više od 1300 djelatnika.

Primarna djelatnost C.I.O.S. grupe je skupljanje i obrada metalnog otpada, od kojeg nastaju sekundarne sirovine, od čega je čak 70 posto željeza, potom trgovanje sekundarnim sirovinama i proizvodnja. Izrasla iz davno osnovanog agencijskog servisa za trgovanje otpadom, C.I.O.S. grupa posluje od 1991. godine i posjeduje najsuvremenije tehnologije za recikliranje. Na godinu u regiji obrađuje oko 750 tisuća tona metalnog otpada, a plan je do 2015. obraditi milijun tona. Konsolidirani prihod C.I.O.S. grupe u 2011. iznosio je 295 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci ove godine je 148 milijuna eura.

Prema broju zaposlenih i količini obrađenog otpada te važnosti u poslovanju C.I.O.S. grupe u Hrvatskoj, CE-ZA-R, Centar za reciklažu d.o.o. najvažnija je njena članica. Osnovano je 2006., a samo u 2011. godini prikupio je 330 tisuća tona metalnog otpada od ukupno sakupljenih 470 tisuća tona u Hrvatskoj. U C.I.O.S. grupi u Hrvatskoj zaposleno je 620 djelatnika, od kojih njih 263 radi u CE-ZA-R-u. Više od 220 zaposlenika CE-ZA-R-a sakuplja i obrađuje metalni otpad, radi u proizvodnji i na održavanju opreme.

CE-ZA-R sakupljanje i obradu metalnog otpada obavlja u suvremeno opremljenim reciklažnim centrima u Đurđevcu, Karlovcu, Kistanjama, Koprivnici, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zagrebu. U tijeku su ulaganja u reciklažne centre u Osijeku i u novi centar u Splitu, koji će djelovati u sklopu bivše Željezare Split, a bit će i servis proizvodnji u čeličani i valjaonici.

• Osim osnovnog sakupljanja i sortiranja otpada stvaramo i novu vrijednost, primjerice u Sisku, kao članica C.I.O.S. grupe, djeluje talionica aluminija Cial d.o.o., kojoj se usmjerava sakupljeni aluminijski otpad koji se tali u aluminijске poluge i prodaje na hrvatskom i europskom tržištu. No najveći dio poslovanja odnosi se na sakupljanje otpadnog željeza, koje se kao obrađena sekundarna sirovina odnosno sekundarni čelički prodaže željezarama za nove proizvodne procese. Svaka druga tona čelička u svijetu danas se proizvodi od sekundarnog čelička, umjesto iz željezne rude – kaže Tajana Tomašević iz ureda Uprave C.I.O.S. grupe.

Čak 82 posto proizvodnje CE-ZA-R izvozi. Strategija C.I.O.S. grupe je širiti poslovanje na domaću proizvodnju kao dodanu vrijednost, što je slučaj s talionicom u Sisku. Očekuje se početak rada čeličane u bivšoj Željezari Split pa bi se dio otpadnog željeza usmjerio u Kaštel Sućurac. Osim otpadnog željeza CE-ZA-R d.o.o. sakuplja i obojene metale: aluminij, bakar i cink, a vrlo je važan čimbenik i u gospodarenju posebnim kategorijama otpada.

CE-ZA-R d.o.o. jedini je ovlašteni koncesionar za obradu velikih kućanskih uređaja u Hrvatskoj jer posjeduje odgovarajuću tehnologiju, jedinstveno postrojenje za recikliranje u ovom dijelu Europe. To postrojenje velike rashladne uređaje u inertnoj atmosferi dušika razdvaja na sastavne dijelove i freon posprema u hermetički zatvorene tankove te predaje ovlaštenom koncesionaru za reciklažu freona. CE-ZA-R d.o.o. posjeduje nekoliko koncesija za sakupljanje i obradu posebnih vrsta otpada; ovlašteni je koncesionar za sakupljanje autoolupina u.