Home / Tvrtke i tržišta / HIBRIDNA TV BUDUĆNOST

HIBRIDNA TV BUDUĆNOST

Najveći je proizvođač televizora u Europi turski Vestel Electronics sa sjedištem u Manisi, za koji je malotko čuo. Glavni je turski izvoznik, prodaje u više od 103 zemlje i radi s više od 500 istraživačkih i razvojnih inženjera u laboratorijima od San Diega do Velike Britanije i Tajvana.

Beko, tursko ime broj jedan za proizvodnju kućanskih uređaja, proizvodi 20 tisuća televizora na dan u sjedištu izvan Istanbula, i to pod više od 100 različitih robnih marki. Ugovorom vrijednim 100 milijuna dolara, želeći izgraditi svoj ugled prije osam godina, kupio je njemački brend Grundig.

Za koju je malo tko čuo: turski Vestel Electronics sa sjedištem u gradu Manisi. Osnovan 1984., u manje od deset godina uspio je s pomoću solidne tehnologije i jeftine proizvodnje postati glavni dobavljač televizora u Europi. Razlog zbog kojeg je Vestel tako malo poznat jest, među ostalim, u tome što se većina njegovih televizora prodaje pod drugim brendovima, uključujući SEG u Njemačkoj i Teletech u Velikoj Britaniji. Radi i za desetke drugih tvrtki, primjerice za Sanyo i Hitachi. Sve u svemu, turski je proizvođač, kaže Bloomberg Businessweek, prodao više od osam milijuna televizora u Europi prije šest godina, više i od Philipsa. U međuvremenu se usmjerio i na proizvodnju pod svojim imenom. Marka Vestel već se potrebljava u Iraku, Iranu, na Balkanu i u središnjoj Aziji. Možda najuspješniji pohod u inozemstvo bio je onaj u Rusiji, gdje je 2004. otvorio tvornicu. U prvoj godini rada prodao je 700 tisuća CRT-monitora i odmah uzeo 12 posto ruskog tržišta. Vestel se nada da će kapitalizirati sve veću potražnju u Rusiji i bivšim sovjetskim državama te na domaćem turskom tržištu, gdje drži udjel od 40 posto. Zahvaljujući uspjehu izvan domaćeg tržišta najveći je turski izvoznik, prodaje u više od 103 zemlje. Da bi poboljšao profitabilnost, radi s više 500 istraživačkih i razvojnih inženjera u laboratorijima od San Diega do Velike Britanije i Tajvana.

Profilo-telra, još jedan turski elektronički div, hara Europom: prije sedam godina bio je treći najveći proizvođač televizora u Europi. Udio turskih tvrtki u potrošačkoj elektronici u Europi jako se povećao nakon sporazuma o carinskoj uniji potpisanog između EU i Turske: televizori u boji s pet su posto u 1995. skočili na više od 50 posto u 2005., u digitalnim uređajima od tri do 15 posto, a u bijeloj tehnici od tri do 18 posto.

U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci turski je automobilski sektor, prema istraživanju TSKB-a (Industrial Development Bank of Turkey), ostvario 11,64 milijarde dolara izvoznog prihoda.

Satelit nije mrtav. Štoviše, u Europi je pobijedio zemaljsku, kabelsku i IPTV konkurenciju. Prema podacima Satellite Monitora, prošle je godine na Starom kontinentu bilo 83,6 milijuna kućanstava koja primaju TV signal preko satelita, u usporedbi sa 79,4 milijuna onih koji za to koriste ‘običnu’ antenu. U 2010. je još uvijek vodila zemaljska televizija, čiji se udio kontinuirano smanjuje zadnjih pet godina, jednako kako satelit u istom razdoblju raste. Treći igrač je kabelska televizija, koja drži stabilan udio na tržištu, dok je IPTV (prijenos TV signala preko širokopojasne internetske veze) u velikom zamahu, premda je još riječ o malim brojkama.

Lani je tako 69,2 milijuna europskih kućanstava primalo TV signal preko kabela, a IPTV brojio je 15,9 milijuna korisnika.

Podaci zorno pokazuju trend rasta HD kanala, ali i hibridne televizije, koja, kako je istaknuo u sklopu svoje prezentacije o trendovima u TV industriji na konferenciji IBC 2012 u Amsterdamu Ferdinand Kayser, glavni komercijalni direktor SES-a, spaja najbolje iz oba svijeta – telekomunikacijskog sektora i satelitske industrije.

Hibridna TV je područje u kojem SES očekuje veliki rast u partnerstvu s telekomunikacijskim kompanijama, koje se smatraju ‘budućnošću televizije’. Hibridna TV posebno je interesantna za područja gdje nije isplativo vući DSL kabel. Što se tiče HD kanala, očekuje se da će njihov udio do 2020. skočiti s 11 na 26 posto. Osim toga očekuju se i novi formati televizije budućnosti, kao i mogućnost gledanja satelitske televizije na iPad-u.

Da TV industrija ima budućnost govori i podatak da je lani prosječno dnevno vrijeme gledanja TV-a na svijetu bilo tri sata i 16 minuta – šest minuta više nego godinu dana ranije. Do 2013. godine polovica svijeta primat će digitalne TV signale, a analitičari smatraju da smo tek na početku promjena koje će internet, potrošačka elektronika i sveopći trend konvergencije imati na TV industriju. Prelazak s analogne na digitalnu prvi je korak.