Je li odzvono profesionálnim crtačima lica u policiji? Pitanje se nameće sa svim spontano s razvojem tehnologije, kao što se već godinama raspravlja o tome je li u internetskoj eri odzvono pisanim medijima. Naime, još prije dvije godine izraelska je tvrtka Face.com, koju je ove godine kupio Facebook, razvila učinkovit program za prepoznavanje lica.
Riječ je o tehnologiji koja skenira tipične fotografije koje se pojavljuju na stranicama za društveno umrežavanje. Tehnološki je moguće da se sa snimki kamera s pomoću algoritma lica kojim se određuju mjere i izračunava razmještaj oblika očiju, nosa i usana otkrije o kojoj je osobi riječ. Primjerice, kamerom snimljeni pljačkaš banke može se s pomoću programa prepoznati na drugoj fotografiji, na Facebooku, internetu, YouTubeu ili čak u novinama. Taj je program pouzdan u 90 posto slučajeva i mogao bi dobro doći policijskim službama za otkrivanje sudionika bilo kakve kriminalne ili teroričke radnje i svakako se može očekivati da će se uskoro početi šire primjenjivati. Za sada se njime koriste samo neke specijalizirane policijsko-sigurnosne agencije u nekoliko najrazvijenijih svjetskih zemalja.
Programi za prepoznavanje lica počeli su se, inače, razvijati početkom ovog stoljeća, ali do prije nekoliko godina nisu bili posebno učinkoviti jer su bili većinom dvodimenzionalni sustavi s malom točnošću. Zbog toga što su još skupi i presloženi, u Hrvatskoj se policija i dalje oslanja na profesionalne crtače.
- Ne koristimo se sustavom za prepoznavanje lica tvrtke Face.com. U skladu s mogućnostima i procijenjenim potrebama planirat ćemo nabavu opreme i programske potpore namijenjene prepoznavanju lica osoba – poručuju iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Osim Face.coma takav učinkoviti program od veljače je počeo razvijati FBI nakon što su neke američke savezne države počele ‘skidati’ fotografije u bazu podataka. Tako se stvara velika baza podataka s fotografijama kriminalaca. Za sada je to samo pilot-program, ali planira se da do 2014. bude dostupan u cijelom SAD-u. To je, inače, dio projekta ‘Next Generation Identification’ (NGI) u koji će američka vlada uložiti milijardu dolara jer želi da FBI nadzire e-poštu, društvene mreže i Skype. I ta je američka tehnologija precizna. Dosađašnja testiranja pokazuju, prenose mediji, točnost od 92 posto, stoga će poboljšati ili proširiti sadašnje biometrijske identifikacijske usluge. Tako će službenici FBI-a, nakon što računalo fotografiju sumnjivca usporedi s onima u bazi podataka, analizirati fotografije koje im predloži program i eliminirati osobe koje ne odgovaraju opisu, a ostale će istražiti. Ne treba smetnuti s uma da će baza podataka sadržavati i biometrijske e-putovnice s biometrijskom fotografijom lica i otiscima dvaju prsta (lijevog i desnog kažiprsta). Takve putovnice već izdaje i Hrvatska.
Nakon lansiranja tehnologije brzo je, prema riječima tadašnjega izvršnog direktora u Face.comu Gila Hirscha, počelo rabiti oko pet tisuća programera. Njezin je nedostatak što zahtijeva mnogo procesorske snage, zato je još skupa i nedostupna. Upravo će zbog toga, kažu nam ne-službeno u MUP-u, proći mnogo godina, možda čak i desetljeće, dok se ne počne primjenjivati i u Hrvatskoj.
Stvari se, zapravo, čine fantastičnima. Dok slušamo ili čitamo o tome, imamo osjećaj da će se smanjiti bar ulični kriminal, iako ne treba sumnjati u to da će se i lopovi prilagoditi tehnološkim dostignućima, što su već dokazali. Naravno, ni taj kriminal neće se moći iskorijeniti, ali tehnologija će sve pomaknuti u dobro smjeru. Nije, naravno, sve tako bajno, zato i ovdje ponavljamo toliko puta postavljeno pitanje: gdje je tehnologija između koristi za društvo i zloupotrebe u privatnim svrhem?
U jednoj od epizoda serije ‘Voyager’ Chakotay, zamjenik zapovjednice toga svemirskog broda Kathryn Janeway, bio je dio kolektivne svijesti jednog naroda. Taj je narod, za razliku od svoje moćne inačice Borga, kolektivnu svijest iskoristio da bi se izbavio iz ropstva. Na kraju epizode Janeway i Chakotay zapalili su se hoće li se i koliko sa svojim moralnim vrijednostima oduprijeti napasti da s pomoću kolektivne svijesti netko od njih uspostavi moć. Bila je to svojevrsna lekcija koju su obožavateljima ‘Voyagera’ očitali režiseri serije o tome u što se sve može pretvoriti tehnologija prvotno namijenjena dobrobiti društva. Upravo Facebookova kupnja Face.coma, koja je prema Reutersu procijenjena na 55 do 60 milijuna dolara, dala je povod mnogima da se zapitaju hoće li se tehnologija zlorabiti. Facebook se, doduše, uskoro može koristiti njome zbog korisnika pametnih telefona, koji će moći lakše nego ikad ‘tagirati’ svoje prijatelje na fotografijama i možda će softver dio ‘tagiranja’ moći obavljati potpuno samostalno, pri čemu će granica između stvarnog i virtualnog svijeta biti još nejasnija. Facebook je i prije bio pod medijskim povećalom zbog navodnog narušavanja privatnosti, primjerice kad je potkraj lipnja omogućio mobilnim korisnicima da otkriju tko je od njihovih prijatelja na društvenoj mreži u njihovoj blizini. Ta je tehnologija samo nakratko bila dostupna korisnicima, brzo je uklonjena, no to je pokazalo da nisu imuni na takve radnje. Nije isključeno da će se i zbog tog programa dići prašina.
