Specijal

nica koje se opiru razumu stare poslovne logike. Prvo, Kopčić je tvrtku osnovao prije dvije godine, a danas privlači investitore i uvodi svoj softver po cijelom svijetu kao veliki. Drugo, riječ je o softveru namijenjenom poljoprivrednicima. Kako uopće u današnje vremena takva niša ikomu padne na pamet? Treće, 1,4 milijuna dolara investicije. Kako, odakle, zašto…? Stotinu pitanja kojih ne bi ni bilo da se bolje razumije domaća ‘startup’-scena. A domaća ‘startup’-scena postoji, ako niste znali. ‘Startup’ je organizacija koja ima osnove za brz i velik rast i uglavnom je tehnološki orijentirana. Zbog prirode proizvoda takve su tvrtke atraktivne jer ne iziskuju ulaganja u veliku radnu snagu ili prostor, odnosno zemlju. Prodaja njihova proizvoda (softvera) pak nema ograničenja pa je čista zarada potencijalno velika. ‘Startupovi’ su fleksibilni, skalabilni, brzi i potencijalno jako isplativi.

Salespod, Nordeus, Web marketing, WhoAPI, UXPassion, Altinet, Fortempo, Relago, Possimus IT i Studio 6 DOF neki su od najuspješnijih domaćih ‘startupova’, od kojih mnogi sve češće izlaze iz te kategorije i postaju prave velike tvrtke. Jedna od takvih jest Pet minuta, tvrtka koja je put počela kad se nije svakih nekoliko mjeseci odražava neka konferencija o ‘startupu’ u regiji, investitori nisu bili jednako zainteresirani, a nije bilo ni Angellista (popularna socijalna mreža za ‘startupove’ i investitore). Njegov direktor Luka Abrus smatra da u usporedbi sa situacijom od prije tri do četiri godine ‘startupovima’ danas mnogo lakše doći do relevantnog znanja i kontakata. Međutim, unatoč tome vrijeme se može lako potrošiti i na dugoročno pogrešne ili nepotrebne stvari. Abrus naglašava da je uvijek bilo velikih izazova za pokretače ‘startupova’ i da danas je dodatni, nažalost, gospodarska klima u Hrvatskoj.

Nekoliko faktora može pripomići uspjehu ‘startupa’: upornost osnivača koji mora pronaći energiju da projekt izgura i kroz teške faze bez svjetla na vidiku; snalažljivost da se okruži prozrednim ljudima i zadrži ih; iskustvo da projekt postavi na zdrave noge kao održiv proizvod, bilo izravnim poznavanjem tržišta ili pedantnim proučavanjem prilika i kretanja. Proizvodi li globalni proizvod, ključno je i umreživanje na globalnom tržištu te što veća prisutnost u središnjima zbivanja u SAD-u. I, na kraju, donekle faktor sreće da se svi prethodni faktori poslože na pravi način – kaže Abrus.

Jedan je od mnogih ‘startupova’ koji traže svoje mjesto pod suncem splitski Zzzapp, pobjednik natjecanja Startup Live održanog ljetos u Splitu, koji su utemeljili Splićanin Tino Tokić, Rus Andrej Štelenko i Amerikanac Robert Aronson. Riječ je o projektu čiji je cilj iskoristiti oglašivački potencijal klasičnih bežičnih ‘hotspotova’ u turističkim i ugostiteljskim objektima. Za ‘startup’, kaže Tokić, katkad nije najveći izazov pronaći financije ili čak smisliti kvalitetan proizvod, nego nedostatak nekih poduzetničkih vještina i znanja.

Najveći je izazov uvijek bio napraviti dobar i realan poslovni plan. Proizvod ili usluga mogu biti genijalni i revolucionarni, ali ako ih ne prati dobar poslovni plan, nikad se neće maknuti dalje od dobre ideje. Domaći ‘startup’ dijeli sve vrste zapreka s bilo kim inozemnim, što na prvome mjestu uključuje financiranje i odmah iza toga nalaženje zaposlenika s potrebnim vještinama. U Hrvatskoj je to još potencirano zbog nerazvijenog ekosustava za poduzetnike i države koja je gluha za potrebe IT ‘startupa’ – kaže Tokić prisjećajući se neugodnog iznenađenja kad je shvatio da usluge ‘hostinga’ na Amazonu mora plaćati preko treće osobe jer novoosnovana tvrtka ne može dobiti kreditnu karticu.

Za ‘startup’ je jednako opasno gubljenje žarišta i dodavanje novih funkcija proizvodu, što oduzima vrijeme, a ne donosi nikakvu prednost kompaniji. Za segment koji napadate mora se istražiti tržište – savjetuje Tokić.

Tomislav Car, vlasnik Infinuma, tvrtke koja je uspješno prerasla fazu ‘startupa’, smatra da mnogi ‘startupovi’ zapostavljaju prodaju: – Prodaja je najzaposlavljeniji aspekt u odnosu na njezinu važnost. Uglavnom svi planiraju razvoj svoga proizvoda, ali važno je razmišljati kako ćete nešto i komu prodati, zašto bi to on uopće kupio upravo od vas, testirati tržište i na osnovi toga razvijati održiv poslovni model.

Kad je pak riječ o marketinškoj strani, Nikola Vrdoljak, direktor Gingerneta i inovacija u Digitelu, smatra da malo ‘startupova’ ima pravu priliku detaljno razmišljati o marketinškoj strategiji jer im je osnovni fokus razvoj vlastitog proizvoda. Prepun je dobrih savjeta o promidžbi, pri čemu je na početku ipak ključna usmena predaja o dobrom projektu.

Najvažnije je biti jasan i sažet. Nijedna scena ne trpi nejasnoće u porukama, a pogotovo scena ‘startupova’, koja nema previše prilika ni novca iza sebe. Nejasnoće skupo stoje. I na kraju, svi znamo da ako netko ne može objasniti osnovno o svom projektu i glavnu korist u samo nekoliko rečenica vjerojatno nema dobar projekt – savjetuje Vrdoljak. Da bi ‘startupovi’ stekli što više poslovnog znanja koja im jednostaje, mnogo je natjecanja koja služe koliko odmjeravanju snaga toliko i učenju od mentora i konkurencije, primjerice kako prezentirati ideju investitorima (tzv. pitchanje), kako napraviti realan poslovni plan, koje su važne marketinške vještine i na što se usredotočiti. Seedcamp, WebUp, Pioneers, Geeks on a Plane, Startup Camp i slična okupljanja prilika su za osvajanje nagrada.