Odgovornost

KADA BIRATE SOBU ZA ŠKOLARCA, POZORNOST SVRATITE NA INOVATIVNE PROGRAME UZ KOJE ĆETE LAKO KOMBINIRATI ELEMENTE I STVORITI DINAMIČAN PROSTOR. DOBRO JE DA KREVET BUDE STANDARDNE VELIČINE, A ODLIČNA ĆETE RJEŠENJA POSTIĆI I PRILAGODLJIVIM ZIDNIM KOMPOZICIJAMA.

Nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovac pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom. Nadalje Ustavni sud utvrđuje da obrtnik, trgovac pojedinac i trgovačko društvo čine tri temeljna zakonska organizacijska oblika u kojima se gospodarski subjekti pojavljuju u pravnom prometu. Pritom je obrtnik fizička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja na temelju propisa o obrtu, a za obveze odgovara ‘unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta’. Nadalje ističe, i trgovac pojedinac fizička je osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja na temelju propisa o obrtu, ali za obveze odgovara cijelom svojom imovinom, također i trgovačko društvo odgovara cijelom svojom imovinom.

Točka 13. obrazloženja Odluke glasi: ‘Prema ocjeni Ustavnog suda, obveza države da svim poduzetnicima osigura jednak pravni položaj na tržištu, propisana člankom 49. stavkom 2. (prva rečenica) Ustava, zahtijevala bi izjednačavanje poduzetnika u njihovim pravima, ali i njihovim obvezama. Trgovci pojedinci, u skladu s načelom jedinstvenosti imovine, odgovaraju za obveze cjelokupnom svojom imovinom (unesenom u poduzeće i privatnom), a obrtnici, prema članku 20. stavku 1. Zakona o obrtu, ne odgovaraju privatnom imovinom, to jest onom koja ne predstavlja ‘unesenu imovinu potrebnu za obavljanje obrta’. Budući da navedene dvije imovinske mase obrtnika nije moguće međusobno razlučiti, a u skladu s načelom jedinstvenosti imovine nije ni dopustivo, spornim člankom 20. stavkom 1. Zakona o obrtu dovedena je u pitanje jednakost pravnog položaja na tržištu trgovaca pojedinaca u odnosu na obrtnike, pa nesuglasnost te zakonske odredbe postoji i s aspekta članka 49. stavka 2. (prva rečenica) Ustava. Polazeći od načela jedinstvenosti imovine, na kojem je utemeljen sustav odgovornosti za obveze koje nastaju u poslovanju poduzetnika na tržištu, također nema ustavopravno utemeljenog razloga da trgovačka društva odgovaraju cjelokupnom imovinom (društva), a obrtnici samo (neutvrđivim) dijelom svoje imovine.’ Posljedica: obrtnici odjavljuju obrt i osnivaju društvo s ograničenom odgovornošću.

Prijedlog rješenja: analizirajući obrazloženje Odluke Ustavnog suda proizlazi da pitanje odgovornosti obrtnika treba propisati tako da bude nedvojbeno kojim dijelom imovine obrtnik odgovara za obavljanje djelatnosti obrta (imovina namijenjena za obavljanje djelatnosti), kako bi bili izjednačeni s drugim gospodarskim subjektima u pogledu odgovornosti za nastale obveze prema trećima. Razloge za takvo propisivanje valja potražiti u tradiciji obavljanja obrta, jednostavnosti njegova osnivanja i poslovanja, a posebno važnost obrta za gospodarski razvoj Republike Hrvatske.

Određivanje završnosti obrazovanja za obrtnička zanimanja

Odredbama Zakona o obrtu propisano je da nakon završetka stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naučnik polaže pomoćnički ispit (polaganjem kojeg ne stječe SSS), a nakon uspješno položenoga pomoćničkog ispita polažu završni ispit koji se polaže prema Pravilniku o maturi i završnom ispitu prema kojem se stječe SSS. Nakon što je ministar znanosti, obrazovanja i športa donio Pravilnik o izradi i obrani završnog rada te je tako prestao vrijediti Pravilnik o maturi i završnom ispitu nastao je problem stjecanja srednje stručne spreme za učenike koji se obrazuju za obrtnička zanimanja.

Zbog specifičnosti obrtničkih zanimanja i samog obrtničkog obrazovanja odredbama Zakona o obrtu trebalo bi propisati da se na kraju srednjoškolskog obrazovanja za obrtnička zanimanja polaže samo pomoćnički ispit kao završni rad kojim će učenici steći završnost srednjoškolskog obrazovanja.

Reforma sustava Hrvatske obrtničke komore

Komorski ustroj utvrđen je Zakonom o obrtu, čl. 55. do 73., i Statutom HOK-a. Svrha je reforme sustava Hrvatske obrtničke komore povećati kvalitetu usluga koje pružaju obrtnicima.

Za ostvarenje tog cilja kao i onoga općeg iz Programa gospodarskog oporavka – rasterećenja gospodarstva i ušteda reforma obuhvaća i intervenciju u odredbe koje se odnose na ustroj HOK-a i financiranje komorskog sustava.

U ustroju – sustav potpuno povezati uz kontrolu i pružanje iste razine usluga.

U financiranju – obveza reguliranja jedinstvene stope komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijeli komorski sustav.

Nadalje, u primjeni Zakona pojavile su se određene nedoumice te potreba njihova rješavanja:

Obavljanje djelatnosti obrta pravne osobe

Člankom 1. stavkom 2. Zakona o obrtu propisano je da obrt iznimno obavlja i pravna osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti koje se ubrajaju u vezane i povlaštene obrte ako to ne čini na industrijski način.

Zakon propisuje da takva pravna osoba mora zaposlit najmanje jednog radnika koji ispunjava opće i posebne uvjete propisane za obavljanje vezanih odnosno povlaštjenih obrta (majstorski ili ispit stručne osposobljenosti).

U praksi ta odredba često izaziva nedoumice zbog negativnog određenja načina obavljanja djelatnosti bez bližeg objašnjenja o samom načinu obavljanja djelatnosti ‘ako to ne čini na industrijski način’.

Posljedica: Budući da odredba regulira iznimke i ne može se odnositi na sve pravne osobe, u praksi se često izražava negodovanje pravnih osoba (čiji je status reguliran ZTD-om) tijekom postupanja u inspekcijama nadzorima prema trgovačkim društvima u vezi s obvezom ispunjavanja uvjeta iz čl. 8. Zakona o obrtu.

Prijedlog rješenja: Zakonom propisati iznimke u obavljanju djelatnosti obrta pravne osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost i koja je obvezna ispuniti uvjete propisane ovim zakonom ako obavlja vezani obrt.

Pokušati iznaći definiciju tzv. neindustrijskih djelatnosti. Riječ je o djelatnostima za koje vrijede sljedeća obilježja: proizvodna ili uslužna djelatnost na osnovi individualnih narudžbi, kada se proizvodnja obavlja samo u manjim serijama te da serijska proizvodnja nije prelazila dio djelatnosti, kada se rabe strojevi, oruđa i tehničke naprave, koji su primjereni za obavljanje djelatnosti prema prethodnoj alineji te da nemaju obilježja tekućih vrpći ili automatiziranoga radnog procesa i da se obavlja trajno.

Predlaže se uvesti institut prijenosa obrta za obrtnikova života umjesto samo nakon njegove smrti.

Predlaže se uvesti kao razlog prestanka obrta po sili zakona i donošenje rješenja o prestanku obrta zbog neriješenog statusa boravka i rada stranih državljana u Republici Hrvatskoj. Naime, često nakon isteka roka na koji mu je izdana poslovna dozvola (do godinu dana) ne zatraži njezino produljenje ili ođe iz Republike Hrvatske a da o tome ne izvijesti mjerodavna tijela pa se obrt vodi u radu, a de facto ne radi niti se obavlja poslovna aktivnost.