Mirisi srca i duše

Nesporazumi među velikima Sve te primjedbe uvažava i Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan, ali ipak vjeruje da bi nove odredbe u prvi plan stavile gospodarski program, a ne organizacijski oblik poljoprivrednog proizvođača kao po još važnijem zakonu. Primjerice, sada prednost pri dodjeli zemlje ima obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) s dvoje stalno zaposlenih (supružnici) u odnosu na OPG s jednim zaposlenim i 10 sezonača koje traži gotovo cijele godine. Zato je, kaže Popović, gospodarski kriterij bolji jer bi trebao donijeti kvalitetan pomak u pravcu produktivnijeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta. Samo treba biti precizniji pri definiranju.

Zakon je definirao tko ima prednost pri dodjeljivanju zakupa. Osim gospodarskog programa slijedi da zemlju može dobiti pravni sljednik bivšega korisnika poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvo države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta i da ga obrađuje. Također, kao treći kriterij pojavljuje se i to da je može dobiti dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem valjano provedenog natječaja. To je vrlo opasno, jer ako netko ponudi najbolji gospodarski program, onda bi ova dva kriterija mogla otpasti. U tom bi slučaju netko tko je do sada ulagao u društveno poljoprivredno zemljište mogao ga izgubiti ako se ono stavi ‘na bubanj’. Na to su mislili u HUP-u kada su govorili o nedefiniranosti tog vrlo važnog pitanja pri uređivanju odnosa kod ulaganja u zemljište.

To bi također moglo izazvati velike lomove među konkurentima, pogotovo uzmemo li u obzir i četvrti kriterij, a to je ‘najviša postignuta zakupnina’. Kako stoji u Nacrtu, ‘fizička ili pravna osoba ima pravo prvenstva zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najviši iznos zakupnine koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava pozivne uvjete’. Na neki način i taj će kriterij eliminirati male poljoprivrednike, ali neće spriječiti nesporazume između velikih. Sva su ta četiri kriterija problematična ne samo kao pojedinačna (tj. što vrednujemo u gospodarskom programu), već i sva zajedno. Nije jasan ni sustav bodovanja kriterija, tj. koliko bodova vrijedi koji kriterij (osim zadnjeg), a što će se opet moći rješavati nekim podzakonskim aktom. Time će biti otvorena vrata politici da zloupotrebljava svoj utjecaj i(li) korupciji da određuje kome dati zemlju u zakup.

Je li u međuvremenu bilo promjena od predstavljanja Nacrta, teško je reći. Ministarstvo poljoprivrede nije odgovorilo na naša pitanja. U HUP-u kažu da nemaju konkretnijih informacija o eventualnim novim rješenjima, ali vjeruju da će Ministarstvo biti otvoreno za sve njihove ‘kvalitetne i argumentirane prijedloge’. U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori vele da, koliko su upoznati, do sada nije bilo znatnijih promjena Nacrta, a posebno i njih bole kriteriji.

Kriteriji su iznimno važni jer će se prema njima ocjenjivati gospodarski programi. Nažalost, tablica s kriterijima nije javno objavljena te ostavlja mnogo prostora za špekulacije. A što je najvažnije, nije ni ugrađena u zakon kao jasan pokazatelj načina ocjene programa – kaže predsjednik HPK Mato Brlošić.

Bez okupnijavanja Sve te primjedbe govore da je teško vidjeti put ka okupnijavanju jer će čak i velike tvrtke koje se budu natjecale imati prostor za igre ispod stola, a to bi moglo dovesti do politike kompenzacije tipa ‘ovome zemlja ovdje jer je onaj dobio ondje’. Nema tu prostora za strateške odrednice unutar poljoprivrednog sektora, odnosno što će se gdje proizvoditi. Što se pak tiče Agencije za poljoprivredno zemljište, mišljenja su podijeljena. Svi se slažu da je dosadašnji način dodjele zemljišta na lokalnoj razini proizvodio samo korupciju, ali istovremeno umjesto decentralizacije u Hrvatskoj i na tom polju odlučuje država. HPK nije zadovoljan, ali Popović, HUP i HGK vjeruju da Ministarstvo poljoprivrede ipak ide u dobrom smjeru. Na ministru Tihomiru Jakovini sada je samo da taj Nacrt popravi boljim prijedlozima.