Klub lider zvoznika

Ukupan sedmomjesečni hrvatski izvoz uspio se zadržati na lanjskoj razini, ali događaju se promjene po tržištima. Na tržištima EU pad je 6,4 posto, a najveći je rast ostvaren u izvozu na najveće europsko tržište, Rusiju, te na jedno od najmanjih, Crnu Goru, u koju je izvoz premašio sto milijuna eura.

Svoj je interes na sudjelovanju na tom skupu pokazalo tek šest tvrtki, među kojima su dva člana Liderovoga Kluba izvoznika, Kraš i Podravka. Još jedan član Kluba izvoznika, Badel 1862, bit će posredno uključen u događaj, jer će hrvatska delegacija posjetiti njegovu kinesku tvrtku, gdje će joj domaćini biti Badelovi kineski partneri.

Dok cijeli svijet u rastućem kineskom tržištu vidi priliku gdje može nadoknaditi pad trgovine na razvijenim i krizom pogođenim tržištima, hrvatski se izvoznici mahom ne usude zakoračiti na njega. U prvih sedam mjeseci ove godine hrvatski je izvoz u Kinu iznosio jedva nešto više od 22 milijuna eura, što je doduše 20 posto više nego u isto vrijeme lani, ali gotovo da nije spomena vrijedno. Srdan Oreš, generalni direktor Badela, tvrdi da se hrvatske tvrtke bezrazložno plaše Kine te da je pogrešna percepcija da za izlazak na to tržište treba imati golemu količinu robe. Za Kinu, prema njemu, samo treba imati odgovarajuću prodajnu strategiju.

Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvim sedam ovogodišnjih mjeseci sve je vidljivije da bi većina hrvatskih izvoznika pod hitno morala pripremiti odgovarajuću prodajnu strategiju za Kinu, s obzirom na to da su tradicionalna tržišta i dalje ili u padu ili u stagnaciji. Ukupno je izvezeno robe u vrijednosti od 5,43 milijarde eura, što je otprilike na istoj razini (pad od 1,9 posto) kao i u istom lanjskom razdoblju. No, osobito budi u oči podatak da je u ovoj godini izvoz u zemlje Europske unije smanjen 6,4 posto, odnosno za 215 milijuna eura. Usporedbi radi, manjak ostvaren na izvozu u EU toliko je kao da smo potpuno ostali bez izvoza u Srbiju.

Najveći podbačaj izvoza, kad su u pitanju zemlje EU, ali i inače, i dalje je s Italijom, u koju je izvezeno robe u vrijednosti 805 milijuna eura, što je pad od 18,5 posto u odnosu na prvim sedam mjeseci prošle godine. Pad izvoza od 3,7 posto prisutan je i u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Slovenijom, kamo je izvezeno robe u vrijednosti 440 milijuna eura. U Njemačku je ostvaren rast izvoza od 2,4 posto (588 milijuna eura).

Najbizariniji statistički podatak o izvozu u prvim sedam mjeseci zacijelo je onaj koji govori o padu hrvatskog izvoza od 98,7 posto u Luksemburg. Lani je izvoz u tu zemlju (zahvaljujući isporuci brodova za tvrtku koja plovi pod luksemburskom zastavom) iznosio 119 milijuna eura, ove je godine milijun i pol. Vrijednost isporučenih brodova iz dobro se poznatih razloga u ovoj godini i inače prepolovila (na 346 milijuna eura). Nema brodova, ali ima zlatnog nakita. Među najvažnijim hrvatskim tržištima unutar EU jedino je znatniji rast (26,5 posto) ostvaren u Austriju, u koju je hrvatski izvoz u sedam mjeseci iznosio 385 milijuna eura. No, taj je rast najizravnije potaknut izvozom zlata otkupljenog od građana, čija je izvozna vrijednost u prvim sedam mjeseci već došla na 107 milijuna eura (u odnosu na 12 milijuna u istom lanjskom razdoblju).

Druga hrvatskim izvoznicima najvažnija skupina zemalja, Cefta, na koju otpada petina hrvatskog izvoza, ima preskromnu uvoznu apsorpciju moć da bi mogla nadoknaditi gubitak s tržišta EU. Sedmomjesečni izvoz u zemlje Cefte doduše je porastao 8,5 posto, ali to je tek na razini od 1,12 milijardi eura. Izvoz u BiH iznosio je 660 milijuna eura, tek pet milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju, u Srbiju je povećan sedam posto, a ovogodišnja je izvozna zvijezda postala Crna Gora. Hrvatski je izvoz u nju povećan u ovoj godini 111 posto i dosegao je 101 milijun eura. No, riječ je o vrlo malom tržištu na kojem će hrvatski izvoznici vrlo brzo doseći svoj maksimum.

Okretanje prema Kini i drugim velikim i rastućim tržištima, poput Rusije, Indije i Brazila, stoga je hrvatska izvozna nužnost. U toj skupini zemalja pozitivni se trendovi uočavaju jedino u izvozu u Rusiju, koji je u ovoj godini dosad povećan 60 posto i dosegao je 190 milijuna eura. I to je ujedno i najbolja vijest na temu hrvatskog izvoza u prvim sedam mjeseci.