Tihomir Peraić hoće kontrolni paket Agromeđimurja

Kupnja 22 posto čakovečke tvrtke samo je prvi korak u operaciji okupljanja poljoprivrednih površina i rastu tržišnog udjela. Fragaria istodobno stalno povećava izvoz, pri čemu ‘puca’ ponajprije na skandinavsko tržište.

U laskom u vlasničku strukturu posrnulog čakovečkog Agromeđimurja zagrebačka je Fragaria potvrdila tvrdnju da se najbolje isplati ulagati u krizi. Prošla je jeftinije nego inače. Prvi čovjek Fragarije Tihomir Peraić rekao je da trenutno imaju 22 posto čakovečke tvrtke i da je to korak prema okupljanju površina i rastu udjela na tržištu. Kad je riječ o Agromeđimurju, ta je transakcija bila samo prvi korak.

Cilj nam je povećati svoj udio jer želimo imati kontrolu nad tvrtkom. Sad čak nemamo ni člana Nadzornog odbora – kaže. Koliki udio žele, nije mogao reći, ali najavio je da će odmah nastaviti raditi na tome. Inače, ta je tvrtka prošle godine također postala suvlasnica velikokladuške zadruge Agromerkantilije i od tvrtke s primarnom proizvodnjom voća i povrća u posljednjih nekoliko godina postala tvrtka koja je asortiman proširila i industrijskim proizvodima. Gledajući poslovne rezultate, Fragarijini su prihodi lani bili 88 milijuna kuna, što je bio velik rast od 21,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 20 posto, kaže Peraić, do sada otpadalo na izvoz. U posljednjih pet godina prihodi joj rastu, izuzev 2009., kad je sa 60-ak milijuna kuna bila na razini 2008. Unatoč tome u tom je razdoblju dobit padala. Godine 2010. pala je na 600-tinjak tisuća kuna, najmanje u tome petogodišnjem razdoblju, no prošle je godine skočila na iznad milijun kuna, što je rast od čak 66 posto. Razlog padu dobiti od 2007. do 2010. bila su tvrtkina ulaganja. Naime, upravo se tad više orijentirala na prerađivački segment, ali, kao što kaže direktor Tihomir Peraić, krizna je godina učinila svoje.

Ipak, kako kažu, nesreća nikad ne dolazi sama: 2008. i 2009. vladala je velika suša koja je veoma naštetila proizvodnji, što je bio još jedan razlog pada dobiti unatoč rastu prihoda – objašnjava. Dugoročne su obveze u posljednje tri godine stabilne. Prošle su godine bile malo manje nego prethodne dvije te su iznosile 24,2 milijuna kuna. Kratkoročne obveze pak rastu malo intenzivnije u posljednje tri godine: 2009. su bile 42,3 milijuna kuna, 2010. narasle su na 49,3 milijuna kuna, a prošle su godine bile 50,7 milijuna kuna. Najveći su uzrok njihova rasta obveze prema dobavljačima. Pogledamo li petogodišnje razdoblje, vidimo da su znatno rasle, od 20,4 milijuna kuna u 2007. do 37,4 milijuna kuna prošle godine. Ipak, obveze su najviše skočile od 2008. do 2010., a prošle su godine rasle najmanje. No primjetno je da rastu Fragarijina potraživanja od kupaca. Od 2007., kad je potraživala 8,6 milijuna kuna, brojka je narasla na 21,5 milijuna kuna. Ipak, prošle godine bila su malo manja, 18 milijuna kuna.

Fragaria ima organiziranu proizvodnju voća na 200 hektara i povrća na 50 hektara te svake godine podiže nove nasade. Nasadi jabuka prostiru se na 80 hektara. Trenutačna je godišnja proizvodnja tri tisuće tona, zbog čega je, s prostorima za skladištenje, sortiranje i pakiranje, među vodećim proizvođačima u zemlji. Najveći je proizvođač jagoda: uzgaja ih na pet tisuća hektara i ima godišnji urod između 50 i 60 tona. Budući da ukupna proizvodnja jagoda u zemlji zadovoljava samo 60 posto domaćih potreba, u Fragariji se planiraju i dodatno širiti u Gorski kotar i Liku.

Od jeseni 2009. sa švedskim partnerom, tvrtkom Olle Svensson, najvećim skandinavskim proizvođačem i distributerom bobičastog voća, pokrenuli su projekt CroBerries. Cilj je bio s kooperantima podići 100 hektara nasada bobičastog voća, od čega je Fragaria podignula 20 hektara. Osim svoje proizvodnje, tvrtka otkupljuje, distribuira i izvozi u Skandinaviju maline, borovnice i kupine, a investirala je i u tehnologiju za proizvodnju vrlo traženih zamrznutih malina i jagoda. Uložila je i u velikokladušku zadrugu Agromerkantiliju 2011., no Peraić ne želi reći koliki je Fragarijin udio. Samo je spomenuo da su s njim još četiri partnera, pa se s velikom vjerojatnošću može reći da je udio najmanje 20 posto, a vjerojatno i više.

Poboljšali smo Agromerkantilijinu likvidnost, otkupili jagode, maline i krastavce, napravili smo hladnjaču, a ove godine planiramo proširiti proizvodnju te dodatno poboljšati likvidnost te zadrugu – kaže Peraić. Kompanija dio svojih prihoda ostvaruje i uzgojem voćnih sadnica na više od 15 hektara rasadnika, od Drave do doline Neretve, na kojima se proizvode više od 200 tisuća sadnica na godinu. U sadnicama jagoda također drži prvenstvo jer od četiri milijuna sadnica proda 2,5 milijuna. Iako je najjača u proizvodnji tih sadnica, ali i jagoda, udio u ukupnim prihodima nije velik. Sadnice sudjeluju sa samo četiri posto, a jagode imaju udio od 1,3 posto. Proizvodi i lozne cjepe pove na 15 hektara, a salatu Stribor pakira u vrećice koje otkupljuje McDonald’s Hrvatska. Inače, kupci su Fragarijinih proizvoda u Hrvatskoj Mercator, Bila, Konzum i Daily Fresh, a sadnica Baumax, Vrtni centar Kalia, Konzum, MBM, OBI i Rasadnik Prud.

Peraić tvrtku vodi od 1998. Bio je asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a sad je stručni suradnik Zavoda za voćarstvo na istom fakultetu, s kojim Fragaria inače mnogo surađuje. Osim njega važni su ljudi tehnolozi Stanko Barbarić i Krste Peraić, a od ukupno stotinjak zaposlenih petnaest je diplomiranih agronoma. Peraić tvrdi da im za sada ne nedostaje stručnih kadrova, to više što je riječ o ljudima s desetogodišnjim iskustvom i koji su, kako veli, ‘u najboljim godinama’.

Ulazak u Agromeđimurje, širenje na Bosansku krajinu i izvoz u EU te malo u Rusiju govori da je to tvrtka s ozbiljnim planovima koja raste polako, ali sigurno. Unatoč suši, kojoj je plaćen danak, ovu je godinu tvrtka spasila proizvodnju zbog sustava navodnjavanja. – To je najvažnije u ovakvoj situaciji – kaže Peraić.

Zato Peraić unatoč manjem urodu smatra da će prihodi i dobit ove godine biti na lanjskoj razini, možda čak i malo veći. Naime, cijene će biti više, ali planiraju povećati udio izvoza u prihodu na 30 posto.