Premda ih ne doživljavamo tako, ljudska pluća jedan su od organa najviše izloženih vanjskim utjecajima: u neprekidnom su kontaktu s okružjem koje filtriraju osiguravajući nam život. I bez vode i hrane može se preživjeti neko vrijeme, ali bez dotoka kisika većina nas ne može preživjeti ni pet minuta. Već to dovoljno pokazuje koliko je zdravlje pluća važno staviti visoko na ljestvicu prioriteta. Nažalost, realno je stanje takvo da se pluća često zanemaruju i zaboravljaju sve dok stanje ne postane alarmantno. Na globalnoj razini već jest, odnosno velik je porast oboljelih od respiratornih bolesti, što se povezuje s onečišćenjem zraka, pušenjem, nedovoljno aktivnim životom i premalo pozornosti koja se posvećuje prevenciji. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da će plućne bolesti za godinu ili dvije biti glavni uzročnik smrti u svijetu, zato su provedene hitne mjere da medicinska istraživanja tih bolesti postanu prioritetna u sljedećih deset godina, uz bok s kardiovaskularnim bolestima, rakom i dijabetesom.
Nedvojbeno je riječ o teškome zdravstvenom i društvenom problemu koji jednako pogađa oba spola i sve dobne skupine te stvara goleme troškove liječenja za oboljele i sve zdravstvene sustave. Stotine milijuna ljudi u svijetu pati od bolesti dišnih organa: prema informacijama SZO-a, 300 milijuna ljudi boluje od astme, 210 milijuna od kronične opstrukcijske plućne bolesti (KOPB), 400 milijuna od alergijskog rinitisa i 100 milijuna od apneje u snu. Štoviše, pokuju istraživanja, te brojke nisu ni približno konačne jer se očekuje veliko povećanje oboljelih – KOPB će, predviđaju liječnici, do 2020. biti treći uzročnik smrti.
Pa što nam je činiti i kako se obraniti? Premda odmah treba naglasiti da nemamo bezbroj sredstava za sprečavanje i liječenje plućnih bolesti, ono malo preventivnih mogućnosti izrazito je važno. Najvažnija i vrlo učinkovita mjera jest izbjegavanje duhanskog dima, a druga je rana dijagnostika, poput spirometrije.
No krenimo od pušenja kao jednog od najvažnijih okidača za razvoj respiratornih bolesti. Broj pušača i dalje raste unatoč restriktivnim mjerama diljem svijeta pa će, prema predviđanjima SZO-a, duhanski dim do 2030. ubiti 175 milijuna ljudi. Mnogi pušači već godinama traže snagu da se okane cigarete, no svi su svjesni da je riječ o teškoj odluci i odricanju koje moraju proći da bi se riješili ovisnosti. Istraživanja pokazuju da čak četiri posto ljudi donosi ispravnu životnu odluku nakon dvominutnog razgovora s liječnikom o prekidu pušenja, odnosno o lošem ishodu ako nastavi s navikom. Na prekid pušenja odlučuje se više od deset posto žena nakon što ostane u drugom stanju, sličan je i postotak onih koji dožive infarkt. Očito, velike životne traume ili obećanje novoga, boljeg života jedan su od najboljih motivatora za prekid pušenja. Budući da je riječ o jednoj od najpostojanijih navika, s mnogo onih koji se i nakon prekida vraćaju ovisnosti, najvažnija je mjera obeshrabriti mlade da postanu ovisni.
Zbog svega toga pušačima se preporučuje da povremeno naprave spirometriju, ali ne samo njima, jer respiratorne bolesti pogađaju i nepušačku skupinu. Što je spirometrija i na što može upozoriti? Riječ je o relativno jednostavnom uređaju koji mjeri plućni kapacitet. Pacijent duboko udahne zrak i zatim ga najvećom snagom i brzinom, što dulje može, ispuhnu u cijev povezanu s uređajem. Na temelju informacija koliko zraka možemo povući i ispuhnuti u pluća, ima li propadanja u izdisaju i sličnih pomaka liječnik može otprilike stvoriti sliku. Naime, ovisno o okolnostima, bolestima, godinama života itd., mijenja se i količina zraka kojom možemo raspolagati. Čak i u idealnim uvjetima između 25. i 75. godine života gubimo bar 25 posto plućnog kapaciteta, a kod pušača taj se postotak povećava na 75 posto. Ako vam maksimalni volumen naglo propada pri izdahu, to može biti indikacija većeg rizika od raka pluća. Spirometrija, ipak, ne može dijagnosticirati rak pluća, ali prva je crta obrane od toga da se neki neželjeni procesi ne razviju dalje. Ako ta pretraga pokaže nestandardne rezultate, liječnicima su na raspolaganju CT, bronhoskopija i druge pretrage koje otkrivaju tumor ili druge bolesti.