Iako je tijekom ove četiri godine krize otpalo ponešto pozlate s lika menadžera, to je još jedno od najpoželjnijih zanimanja, ono koje jamči dobru plaću i prestižan društveni status. U dobro skrojenom odjelu, sa skupom kravatom, brendiranim cipelama i posljednjim modelom laptopa u ruci, gledajući na (skupi) sat, on užurbano trči na još jedan važan sastanak… tako sebe zamišljaju mnogi mladi ljudi u trenutku kada su pred izborom zanimanja. Naravno, pritom posve zanemare negativne strane zanimanja, ali to će već jednom otkriti ako se domognu željena sna. Prvo je pitanje ipak – kako ga ostvariti?
Baš zbog rejtinga poslovna učilišta nisu ovih kriznih godina imala toliko problema koliko ostale privatne škole. Štoviše, ni iznosi njihovih školarina nisu bitno padali, pa se za menadžersko obrazovanje i dalje mora izdvojiti na tisuće eura. Uspiju li nakon završetka školovanja ući u bolje kompanije i započeti karijeru, iznos potrošen na školovanje višestruko će se isplatiti.
U svijetu diploma s prestižnih poslovnih škola, poput onih na Harvardu, Stanfordu, Oxfordu ili MIT-u, već sama po sebi nosi golemu prednost pri zapošljavanju. I MBA s naših poslovnih škola počinje se shvaćati sve ozbiljnije u poslovnom svijetu. Vrijeme u kojem djeluju, prve nastaju tek 90-ih, prekratko je da se izgradi status koji imaju bolje poslovne škole vani, ali sudeći prema programima koji se nude neke će od njih u našim, pa i regionalnim, okvirima ostvariti sličan status.
