Stipendija se teško dobiva, krediti su skupi, stoga je najbolje da vam studij plati – poslodavac

Ako Hrvatska nešto uistinu potiče po-rezima, onda je to školovanje i stručno usavršavanje radnika, rekla nam je porezna stručnjakinja Marija Zuber, savjetnica i urednica u časopisu Računovodstvo i financije. Naime, zanimalo nas je kakav porezni tretman mogu očekivati kompanije koje žele dodatno školovati zaposlenike.

Porezni tretman jako je poticajan jer porezni propisi omogućuju poslodavcima da svojim zaposlenicima plaćaju školarinu, troškove prijevoza i smještaja, izdatke za knjige. Jednom riječju, mogu se pokriti svi troškovi za sve vrste školovanja radnika: od doškolovanja, prekvalifikacije do stručnog osposobljavanja i usavršavanja. Svi ti troškovi nisu oporezivi jer se ne smatraju plaćom radnika i nema nikakvih davanja državi. Poslodavac zato ne može reći: ‘To mi je skupo’ – napominje Zuber.

Sve porezne olakšice poslodavaca za troškove osposobljavanja radnika propisane su Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Rabi se termin ‘državna potpora’ jer se, prema definiciji državne potpore u Europskoj uniji, njome smatraju i olakšice pri plaćanju poreza. Spomenuti zakon koncipiran je tako, objašnjava naša sugovornica, da daje veće olakšice manjim i srednjim poslodavcima nego velikima. Tako u članku trećem stoji da se velikom poduzetniku osnovica za obračun poreza na dobit može umanjiti do 50 posto opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25 posto troškova u slučaju posebnog obrazovanja. Manjim i srednjim poduzetnicima osnovica za obračun poreza na dobit ili osnovica za obračun poreza na dohodak može se umanjiti do čak 70 posto troškova općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 35 posto troškova u slučaju posebnog obrazovanja.

Isto tako, objašnjava Zuber, država daje veće porezne olakšice za troškove općeg obrazovanja nego za posebno obrazovanje (usavršavanje za posao u tvrtki) jer država želi potaknuti poslodavca da ulaže u opće obrazovanje s obzirom na to da je to znanje prenosivo, radnik je zbog njega konkurentniji na tržištu rada, odnosno veća je zapošljivost takvih radnika. Isti zakon posebno potiče i obrtnike i pravne osobe na školovanje naučnika. Nažalost, unatoč državnim poticajima Hrvatska je redovito na začelju, odnosno pri dnu svake ljestvice bilo kojeg istraživanja o školovanju zaposlenika.

Stoga, ako nemate sreće da radite u tvrtki koja ulaže u obrazovanje svojih radnika, morat ćete sami naći izvor financiranja, naravno, ako želite steći novo znanje te dodati novu diplomu u svoju radnu knjižicu. S obzirom na to da obrazovanje u Hrvatskoj nije jeftino, posebice ako ga plaćate iz vlastitog džepa, treba dobro razmotriti sve opcije. Najprihvatljivija i najbezbolnija opcija bila bi stipendija za školovanje. Stipendije se mogu dobiti za studijske programe koji uključuju postizanje akademskog stupnja, kraće studijske boravke, programe profesionalnog usavršavanja (seminare, konferencije, radionice i sl.), znanstvena istraživanja, učenje stranih jezika itd. Dodjeljuje ih mnogo institucija, među kojima najčešće visoka učilišta, tijela državne ili lokalne vlasti (vlade, ministarstva, županije, gradovi), međunarodne organizacije, razne zaklade i nevladine organizacije, ali i privatne tvrtke. Samo treba biti uporan i informiran.

Primjerice, i naš tjednik Lider već nekoliko godina zaredom dodjeljuje 12 stipendija za poslijediplomske programe poslovne edukacije na Cotrugli Business Schoolu (programi Executive MBA i MBA) vrijednih ukupno 105 tisuća eura.

Dobro mjesto na kojemu možete doznati sve o raspoloživim stipendijama te studiranju i doškolovanju u Hrvatskoj i inozemstvu jest portal www.stipendije.info koji drži nevladina organizacija Institut za razvoj obrazovanja. Njegova baza stipendija sadržava pregled programa stipendiranja i drugih oblika financijske potpore za studij u zemlji i inozemstvu, detaljne informacije o institucijama koje dodjeljuju stipendije, područja za koja se dodjeljuju, postupcima, rokovima prijave, natječajima koji su u tijeku. Uistinu, sve što treba. Ako pak ne uspijete dalje se školovati i stručno usavršavati s pomoću stipendija, a nemate vlastitog novca, preostaju vam jedino bankarski krediti. Sve su manje popularni (iz dobro poznatih razloga), ali katkad se jednostavno ne mogu izbjeći. Srećom pa banke imaju posebno osmišljene modele kreditiranja za studiranje prihvatljivije od većine ostalih kredita.

U ponudi Zagrebačke banke studentski su krediti za plaćanje školarine na svim stručnim i sveučilišnim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu te krediti za financiranje troškova života tijekom studiranja (vrijede za sve koji se žele dalje obrazovati, nema dobrog ograničenja). Obje vrste kredita nude pogodnost i fleksibilnost u uporabi i vraćanju kredita, tvrde u banci te navode pogodnosti poput one da se kredit počinje otplaćivati tek nakon završetka studija uz mogućnost odgode plaćanja prve rate do godinu dana. Kredit za plaćanje školarine odobrava se od 200 do 20 tisuća eura uz kamatnu stopu od 6,70 posto, a za financiranje troškova života u mjesečnom iznosu od 70 do 700 eura uz kamatnu stopu od 6,90 posto, na rok otplate do deset godina. Odobravaju se bez posebnih instrumenata osiguranja, ali banka procjenjuje kreditnu sposobnost korisnika i omogućava sudužništvo.

I Privredna banka Zagreb ima posebno kreirane kredite Educa namijenjene redovitim i izvanrednim studentima za plaćanje studija u zemlji i inozemstvu te troškove studiranja. Ima akcijsku kamatnu stopu od 6,40 posto za kredite ugovorene do 30. rujna 2012. Također nudi rok otplate kredita do 10 godina, mogućnost korištenja počekom do godinu dana te kredita do 25 tisuća eura. Za kredite do tog iznosa ne trebaju dodatni instrumenti osiguranja (osim zadužnice i izjave o suglasnosti), a za one iznad njega potreban je jedan jamac ili polica životnog osiguranja korisnika kredita ili solidarnog dužnika.

Osim uobičajene ponude kredita za školovanje Erste banka nudi subvencionirane studentske kreditne linije ostvarene s nekoliko gradova i županija, Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i privatnim visokim školama poput ZŠEM-a i Agore te veleučilištima poput Vern’a itd. Inače, kamatna je stopa za kredite za školovanje Erste Cluba od 5,60 do 7,20 posto, ovisno o vašoj kreditnoj sposobnosti i tome jeste li bankin klijent. Najveći je iznos kredita 30 tisuća eura, a rok povrata kredita do 10 godina. Dodatni instrumenti osiguranja nisu potrebni za iznose do 10 tisuća eura, a iznad tog iznosa treba vam kreditno sposoban jamac ili 10 posto jamstvenog pologa.

Naravno, idealno bi bilo kad bi poslodavci više ulagali u obrazovanje svojih kadrova. Korist im je višestruka: od povećanja radne uspješnosti i učinkovitosti te konkurentnosti, stjecanje novog znanja iz novih tehnologija, razvijanje pozitivnog stajališta svih radnika prema radu do veće motivacije za daljnjim učenjem.