NOVI KREDITI U 2012.

Ove godine javne tvrtke uzele su 5,5 milijardi kuna dugoročnih kredita, a kratkoročno su zadužene smanjile za 1,1 milijardu. Najviše kredita uzeli su HAC, HEP i Hrvatske ceste.

Ipak, kad se usporedi stanje kredita na polugodištu prošle i ove godine, nemoguće je previdjeti da je ono ponešto bolje. Većina državnih tvrtki smanjila je zaduženja – i dugoročna i kratkoročna, te popravila svoju financijsku situaciju. Jedini su u tome bili uspješniji, drugi su napravili samo kozmetičke korekcije, ali većina je ostvarila napredak. Ipak, ukupna zaduženost javnih tvrtki nije pala jer, čini se, ista pravila ne vrijede za sve. Veliki iznosi koje podiže nekoliko tvrtki cijelu sliku jako kvare – pa je u odnosu na lipanj prošle godine zaduženost porasla za 4,4 milijarde kuna.

Najbolje to ilustrira primjer Hrvatskih autocesta. U ovoj godini HAC je dosad sklopio samo jedan ugovor o kreditu, ali na iznos od kojeg bi se i iskusnim menadžerima zavrtilo u glavi – 120 milijuna eura. Kredit je na sedam godina, a iskorišten je u cijelosti na financiranje ‘Plana poslovanja za 2012. godinu’ (plaćanje situacija za izvršene građevinske radove te uredno servisiranje dospjelih kreditnih obveza). Dakle, kredit od 900 milijuna kuna potrošen je zapravo da se plate dugovanja izvođačima i prije stvorene obveze prema bankama.

A nije da tu dugova nedostaje – 31. srpnja dug Hrvatskih autocesta na ime kreditnih obveza iznosio je čak 22 milijarde kuna (točnije 22.148,290.226 kuna). Zaduživanje kako bi se pokrile otprije stvorene obveze bez promjene ili u prihodima ili načinu poslovanja i time ukupnoj efikasnosti ekonomsko je samoubojstvo. To je jasno i građanima kad dižu kredite da bi pokrili kredite koje već imaju, a sasvim sigurno je i onima koji donose takve odluke na razini Vlade. Ipak, otkad je ova vlada na vlasti, odobreno je zaduživanje raznim državnim tvrtkama.

Tako su, naprimjer, u ovoj godini Hrvatske vode uzele dva kredita, jedan od 240 milijuna kuna za ulaganja u projekte vodoopskrbe i drugi od 218,6 milijuna kuna za ulaganja u projekte zaštite voda i mora od onečišćenja te projekte vodoopskrbe. HŽ Cargo također je podignuo kratkoročni kredit u iznosu od 15,4 milijuna kuna, prije svega radi kupnje Diokijeva kolosijeka na zagrebačkom Žitnjaku. Ipak, problem nije u novom zaduživanju dok…

Podaci pokazuju da je trend smanjenja kreditnih obveza dugoročno pozitivan. Problem nije ni u tome što će se HEP zadužiti da bi uložio u goleme infrastrukturne projekte Plomina 3 ili Omble. Problem je što se i dalje dopušta podizanje kredita kojima se vraćaju krediti, a bez velikih promjena u poslovanju tvrtke.

U prvoj polovini godine Hrvatska elektroprivreda tako je realizirala kratkoročni kredit u iznosu od 400 milijuna kuna s domaćim bankama za obrtno svrhe. Ipak, već potkraj srpnja Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice odobrila HEP-u i prolongaciju zaduženja u iznosu od 600 milijuna kuna, od kojih je HEP zadužen po 300 milijuna u dvije najveće banke – Zagrebačkoj i Privrednoj.

Ukupno je sedam tvrtki povećalo svoje dugoročne obveze u odnosu na prošlu godinu. Od njih sedam, jedna je u vrlo specifičnoj situaciji, pa bi zapravo bilo točnije govoriti o šest ‘krivih’. Naime, Janafove dugoročne obveze odnose se na glavnicu i kamate po kreditu Centralne banke Libya, a navedene obveze ne mogu se otplaćivati jer su predmet sukcesije između zemalja sljednica bivše Jugoslavije.

Ostale su tvrtke HAC, HEP, Hrvatske ceste, HŽ, Croatia Airlines i Hrvatska pošta. Dakle, pet od šest kompanija u resoru je Siniša Hajdaša Dončića, ministra mora, prometa i infrastrukture. S obzirom na to da je plan restrukturniranja HŽ-a već predstavljen, a poznato je i da se planira spajanje HAC-a i Autocesta Rijeka-Zagreb te nakon toga davanje autocesta u koncesiju, bit će zanimljivo dočekati rujan. Naime, i planovi restrukturniranja Croatia Airlinesa i Hrvatske pošte trebali bi se uskoro predstaviti.

Ipak, najvažnije pitanje i dalje će biti ono Hrvatskih autocesta. Naime, trenutačne dugoročne obveze te tvrtke dosežu iznos koji čini gotovo petinu proračuna cijele države za ovu godinu. Kad se pak HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb spoje u jednu tvrtku, ona će imati 28 milijardi kuna dugoročnih obveza. Ako projekt monetizacije autocesta bude i spreman do ožujka, kako je najavljen, može se očekivati da će proći neko vrijeme prije nego što autoceste nađu koncesionara.

Zato se ne smije čekati s uvođenjem promjena i sve nade polagati u rješenje koje dolazi izvana u obliku nekoga bogatog koncesionara koji dolazi s vrećama punima novca. Zapravo, realno je da ni za jednu od visokozaduženih državnih tvrtki neće biti lako naći rješenja.

Stoga je potrebno da država nađe modele za državne tvrtke čije se obveze mjere u stotinama milijuna, ali prioritet su svakako one koje dugo računaju u milijardama. Jer podizanje kredita kojim se plaćaju krediti podignuti prijašnjih godina, kojima su pak plaćeni krediti podignuti još prije – jednostavno ne ide.

58,5 milijardi kuna ukupna je zaduženost 18 javnih tvrtki.