Kad je obitelj Prahir iz Velike Gorice 1996. otvorila zlatarnicu, započela je tri čovjeka, članove obitelji, a danas tvrtka Prahir d.o.o. ujedinjuje radionicu (mali proizvodni pogon) i dvije poslovnice te ima 29 zaposlenih. Poduzeće utemeljeno na iskustvu Dražena Prahira, zlatara koji je cijeli radni vijek proveo u zagrebačkom Rubinu, danas vode njegovi sinovi Tomislav, ekonomist, i Hrvoje, zlatar; specijalnost im je proizvodnja vjenčanog prstenja.
Otprije 40 posto proizvodnje i prodaje u asortimanu jest vjenčano prstenje koje braća Prahir osim u svojoj zlatarnici prodaju u drugim zlatarnicama u Hrvatskoj, ali i izvoze u Sloveniju i BiH, a najesen će u Njemačku. Iako je danas zbog visoke trošarine i poreza te administrativnih zapreka prilično komplikirano i skupo izvoziti zlatni nakit iz Hrvatske u inozemstvo, Prahiri misle da je pravi trenutak za izlazak na tržište EU.
Osim zlatnog nakita izvoze zlatne poluge izrađene od viška lom-zlata koje otkupljaju i rabe kao sirovinu. Iako je zlatarstvo profitabilna djelatnost, braća Prahir tvrde da je znatno pala kupovna moć hrvatskih građana i da zlato sve više potiskuju druge vrste darova, pogotovo izumi suvremene tehnologije. Ipak, cilj im je uskoro godišnji prihod od dva milijuna kuna povećati na osam do deset te od vjenčanog prstenja, koje dizajnira Hrvoje, napraviti brend i lansirati ga zapadno od granica Lijepe Naše.
Zapadnoeuropskom tržištu Prahiri doista imaju što ponuditi: kolekcija nakita prekrasna je, profinjena, elegantna i originalna. U zlatarnici Prahir nema istočnjački kričavog zlata ni ‘srednjovjekovnih’ modela i svaki komad nakita priča svoju priču, od skice koju je, nadahnut prirodom, osmislio i nacrtao Hrvoje, do vrijednog i lijepo oblikovanog proizvoda.
- Vjenčano prstenje naš je najvažniji proizvod, riječ je o nakitu koji se nosi cijeli život i osim ekonomske ima emocionalnu vrijednost. Kad smo osnovali poduzeće, izrađivali smo 127 raznih oblika zlatnog nakita. Godine 2000. odlučili smo proširiti proizvodnju, povećati asortiman i kupcima ponuditi vrhunsku kvalitetu. Kupili smo na kredit stroj za dijamantiranje vrijedan 33 tisuće eura, nuždan za izradu vjenčanog prstenja, koje smo prepoznali kao važan proizvod. Ako je dobro napravljeno, kupac kupuje i druge vrste nakita – kaže Tomislav, naglašavajući da su nabavili i tokarske strojeve i alate te zaposlili više ljudi.
Buđući da je i prije deset godina zlato bilo skupo, Prahirima je unatoč suvremenim strojevima za proizvodnju i više zaposlenika zbog nedostatka novca trebalo čak pola godine za novu kolekciju nakita.
-
Kad smo počeli ovaj posao, bila su ekonomski mnogo bolja vremena, ali nismo to mogli iskoristiti jer nismo imali novca za ulaganje, a nismo se željeli zadužiti. Naša poslovna politika – postupno i polako – pokazala se uspješnom.
-
Poduzeće se razvija unatoč ekonomskoj krizi, uza zlatarnicu otvorili smo srebrnarncu u Velikoj Gorici, a uskoro namjeravamo otvoriti i poslovnicu u Zagrebu – kaže Tomislav. No proizvodnju i prodaju zlatnog nakita osim skupe sirovine opterećuju visoki izdaci za osiguranje u osiguravajućim društvima te troškovi postavljanja suvremenog videonadzora i alarmnih uređaja. Čak je 99 posto nakita u zlatarnici Prahir od 14-karatnog zlata, a sirovina za proizvodnju nabavljaju otkupom lom-zlata na četiri vlastita otkupna mjesta. Prahir tvrde da je prevelik broj otkupnih mjesta poremetio odnose na tržištu zlata. Do prije dvije godine tim su se poslom bavile zlatarske radnje, a sad zlato otkupljaju i oni koji nemaju nikakve veze sa zlatarstvom.
Izradu nakita u pogonu nadgleda Hrvoje. Riječ je o složenu procesu od nekoliko faza. Hrvoje je zahvaljujući ocu zlataru vrlo rano svladao tajne toga zanata, a i školovao se za to zanimanje.
