Slavonski hrast V SAMO ŠKEGRO I RAVLIĆI PROTIV RASPODJELE v HRVATSKIH ŠUMA

U Ministarstvu financija imaju 2097 slobodnih radnih mjesta. Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravamo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijet ćemo poduzetnike Lidera kao pojedine u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Ad se pročitaju pisma troje čitatelja, kao da su pisana u tri različite zemlje. U jednom čitateljica piše o ovrsi koju su joj poreznici ‘uvalili’ nakon bankrota obrta. U drugom pismu javlja se čitatelj koji je naivno prijavio rad na crno, a u trećem čitatelj se čudi zašto ne može registrirati posao kao da ne zna ovdašnju državnu administraciju.

Čitateljica Tanja Rako piše da je postala obrtnicom silom prilika jer se nije mogla zaposliti. I kaže da zbog toga možda i nije čudno što je obrt propao jer nije ni započet kao unaprijed dobro osmišljen poduzetnički pothvat. Na porezno rješenje o ovrsi (na pokretnoj imovini nakon bankrota obrta) čitateljica se žalila Službi za žalbe Ministarstva financija u siječnju 2011. i do danas nije dobila nikakav odgovor.

Pita mogu li joj savjetovati kako da dođe do rješenja službe za žalbe Ministarstva financija. Ni uz najbolju volju, jer to nitko ne zna. Savjetujem joj da se zaposli u Ministarstvu financija.

Prema uredbi o unutarnjem ustrojstvu (NN 32/12), u Ministarstvu financija ima 9889 radnih mjesta. Na web-stranici Ministarstva, međutim, piše da su sada popunjena samo 7852. To znači da u Ministarstvu financija ima 2097 slobodnih radnih mjesta. I neka se čitateljica ne zabrinjava ako ne zna posao, ne zna to većina ni sada zaposlenih u tome ministarstvu.

Čitatelj iz Varaždina (podaci u redakciji) kaže da je, ‘ispovijedan Linićevim pričama o uvođenju fiskalne discipline’, zbog rada na crno prijavio frizerku koja po kućama pruža frizerske usluge. Čitatelj piše: ‘Shvaćam da netko nema posla. Neka ošiša susjede i prijatelje, ali naplaćivati jednaku cijenu kao u frizerskim salonima, a ništa ne davati državi, apsolutno ne podupirem jer ostali registrirani frizeri jedva preživljavaju zbog toga što od njih Linić na slamku isisava poreze.’

I čitatelj je prijavu podnio na webu Državnog inspektorata, a dostavio mi je i odgovor iz tog inspektorata. Dužan sam objasniti: u ovom slučaju smatram da ne treba objavljivati imena jer za takvu zbrku mogu okriviti premijera, ministre, ali medijski prozivati tзв. obične ljudje koji se očito u tome ne snalaze, pa čak i tзв. gospodarskog inspektorata, ne bi bilo etično.

Odgovor Inspektorata (Klasa 336-02/12-01/303, ur. br. 556-15-01/26-12-5) ipak vrijedi objaviti uz izostavljanje imena. Citiram: ‘(…) izvješćujemo da je izvršen inspekcijski nadzor kod (xx) fizičke osobe, a u vezi s obavljanjem neregistrirane djelatnosti frizer, što je i temelj prijave. U trenutku inspekcijskog nadzora nisu utvrđene povrede propisa od (xx) vezane uz obavljanje neregistrirane djelatnosti. To je zbog toga što inspekcijskim nadzorom nije utvrđeno da (xx) obavlja neregistriranu djelatnost frizer, što nije povreda propisa i ne zahtijeva poduzimanje mjera.’ Ovaj put slažem se s Inspektoratom. Doista nije moralno proganjati zbog rada na crno u zemlji u kojoj je prihvaćen Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanoj gospodarskom krizom (NN 45/11). Zakonodavac je tim zakonom priznao da je porezna obveza ‘u gospodarskoj krizi’ utvrđena iznad mogućnosti obveznika, zbog čega je mnogo obveznika u međuvremenu bankrotiralo.

Treće pismo napisao je mali poduzetnik s dvoje zaposlenih. Ne razumije zbog čega ne može proširiti (deregistrirati) djelatnost svojeg d.o.o.-a i uslugama zalagaonice. Čitatelj kaže da su mu mjerodavni objasnili da u ‘NKD-u više ne postoji djelatnost zalagaonica’ (NKD – Nacionalna klasifikacija djelatnosti, NN 58/07). Čitatelj se svemu tome čudi jer tvrtke koje su registrirale tu djelatnost dok nije ‘izbrisana’ iz NKD-a i danas neometano posluju.

Čitatelj navodi i da se u drugim državama, primjerice u Njemačkoj, vrte milijarde eura u zalagaonicama zbog jednostavna kreditiranja građana i moli da istražimo zašto to nije moguće i u Hrvatskoj. Nadamo se da će odgovor dobiti u jednom od sljedećih brojeva Lidera.