Hvatanje zadnjeg vlaka za dostizanje glavnih konkurenata

Akvizicijom 11 Kerumovih trgovina u Zagrebu tvrtka Prehrana trgovina napravila je mali korak u jačanju svoje pozicije u maloprodaji. Veći je korak napravila Prehranina vlasnica koja je time dobila 11 novih lokacija za mini pekare.

Nedavna Prehranina akvizicija 11 Kerumovih dućana poslužit će njezinoj vlasnici, tvrtki Zagrebačke pekarne Klara, u pokušaju zadržavanja udjela na dva izrazito konkurentna tržišta, maloprodajnom i onom pekarškom.

• Novosti koje se odnose na tzv. Kerumove dućane jesu da ćemo u njih postaviti Klarine mini pekare, odnosno u tim ćemo prodavaonicama proširiti asortiman svježe robe te dodati dopeku Klarinih proizvoda – rekla je Suzana Gregurić, direktorica tvrtke Zagrebačke pekarne Klara, koja je u vlasništvu obitelji Plodinec.

Maloprodajna mreža pod kapom ZP-a Klare do sada se sastojala od 72 male kvartovske prodavaonice, u prosjeku veličine 50 četvornih metara, te 20 Klarinih prodavaonica kruha. Važnost preuzimanja Kerumovih dućana u Zagrebu manja je u broju prodajnih mjesta, a veća u njihovoj površini jer je riječ o trgovinama od 200 do 300 četvornih metara.

• Prehrana će nastaviti politiku širenja maloprodaje na tržištu grada Zagreba, a glavni format i dalje će biti male i srednje kvartovske prodavaonice. Naime, takve su pokazale žilavost i umijeće poslovnog preživljavanja u svim prilikama i tranzicijskim promjenama kroz koje je prolazila trgovina u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina – ističe Gregurić.

O vrijednosti te investicije Gregurić nije htjela govoriti ispričavajući se politikom tvrtke u smislu neiznosjenja takvih podataka. Dodala je pak da je bilo riječi o fer cijeni za nekretnine, opremu i robu, u skladu s danasnim prilikama na tržištu, napominjući da nisu preuzeli potraživanja. Akteri maloprodajnog tržišta potvrđuju da je moguće da se radilo o fer cijeni, posebice ako se u obzir uzme gospodarski, pa tako i pad maloprodaje u Hrvatskoj.

• Nisam upoznat s pojedinostima te akvizicije, ali u konkretnom slučaju pretpostavljam da se radilo o iznosu od 20 posto od prometa pojedinoga prodajnog mjesta. Vjerojatno je riječ o odstupanju od plus ili minus od dva posto ovisno o prometu pojedinog prodajnog mjesta. Stoga ako u obzir uzmemo podatak o kojem se u javnosti govorilo, o 90-ak milijuna kuna prihoda tih Kerumovih dućana, čemu moramo dodati i porez, moja je pretpostavka da je Prehranu preuzimanje Kerumovih dućana stajalo oko 18 milijuna kuna – objasnio je stručnjak za maloprodaju želeći ostati anonimnim.

Od njegovih pretpostavki uvelike se razlikuju nagađanja koja su kolala svijetom ‘retaila’, a to je da je Željko Kerum za svoje zagrebačke dućane tražio osam milijuna kuna. Koliko god stajali Kerumovi dućani, Zagrebačkim pekarnama Klara možda je ta akvizicija prijeko potrebna poslovni poticaj u uvjetima kada je njihov glavni konkurent Mlinar nacoigled uzeo golem dio kolača u pekarstvu te činjenici da poslovni rezultati te tvrtke stagniraju.

Prema financijskim izvješćima danima Zagrebačkoj burzi u prvoj polovini 2012., Klara je nastavila poslovati s gubitkom kao što je poslovala i godinu prije. U prvih šest mjeseci tekuće godine bilježi gubitak od 551 tisuću kuna uz prihod od 90,9 milijuna kuna, a u 2011. zabilježila je gubitak od 1,18 milijuna kuna. Važno je napomenuti da je u 2010. poslovala s dobiti od 867 tisuća kuna. Prihodi su u prošloj godini, doduše, rasli za malo više od milijun kuna u odnosu na 2010., ali su drastično narasli i rashodi, i to na 179,1 milijun kuna, što je u odnosu na 2010. povećanje od 11,2 milijuna kuna.

Financijski analitičar Roman Rinkovec kaže da je financijska krvna slika Klare ipak malo bolja nego što se to na prvi pogled čini.

• Svoje kratkoročne i dugoročne obveze kompanija drži relativno niskima, pogotovo u odnosu na najvećega konkurenta Mlinara koji je veoma zadužen, ali bilježi prilično veće prihode od prodaje – kaže Rinkovec. Smatra da Klara u odnosu na glavnog konkurenta u ovom trenutku ima više prostora za zaduživanje, ali i da je Mlinar svoje ‘obavio’.

Kao i Pan-pek, Mlinar se već dovoljno proširio te bi sada trebao brati plodove, što nije razina koju je dosegnula Klara. Iznio je i mišljenje s kojim se slažu i neki drugi analitičari, a to je da će Klara teško preoteti primat Mlinaru i Pan-pek. Gledajući očima običnog kupca, veliku razliku čini ulazak u prodajno mjesto Mlinara, Pan-pek ili Dubrave, čiji su prostori mnogo privlačniji od Klarinih. Stoga Klaru tek čeka uređenje prostora, a kad to napokon dovrši, bit će prisiljena očekivati da će potrošači promijeniti navike, pa tako i svog pekara.

Gubitke bilježi i Klarina Prehrana trgovina preko koje se distribuira četvrtina pekarske proizvodnje, a koja s Kerumovim dućanima drži tržišni udio manji od jedan posto u gradu Zagrebu. No oni ne zabrinjavaju jer su prema posljednjim podacima u 2011. iznosili 1,2 milijuna kuna te su čak i padali u odnosu na godinu prije.

Zagrebačke pekarne Klara smanjile su i asortiman proizvoda na 200-tinjak, a plasiraju ih osim posebnim kupcima u koje uvrštavaju Ministarstvo obrane, bolnice, škole, vršnice, đache i domove umirovljenika, i HoReca kanalima te gotovo svim trgovačkim lancima poput Bille, Mercatora, Getroa, Metroa, Spara, Dione i Konzuma. U posljednjemu trgovačkom lancu Klara je proteklih godina polako izgubila primat od, naravno, Mlinara.

Iako susretljiva, veoma škrtna na informacijama, Gregurić nije opovrgnula tu informaciju, nego je samo rekla da je Konzum i dalje jedan od velikih kupaca te da je riječ o ugovorno-partnerskoj suradnji i dobrim poslovnim odnosima. Na koliki su tržišni udio spale Zagrebačke pekarne Klara u odnosu na 2006. kada su prema podacima GFK držale liderski položaj na tržištu kruha i pekarskih proizvoda, sa šest posto tržišnog udjela na nacionalnoj razini, nije poznato jer ne postoji statistika, a ni istraživanja se već dulje ne provode jer za njih ne postoji interes.

U vezi s budućim planovima Gregurić je najavila nastavak ‘ziheraške poslovne politike’ te širenje na području Zagreba u segmentima pekarstva i maloprodaje. Zbog toga je pred tvrtkom velika dilema. Ili agresivnije investiranje u povećanje broja prodajnih mjesta i njihovo uređenje, širenje asortimana proizvoda ili ‘sigurna’ poslovna politika koja liderstvo prelagano ispušta i predaje ga drugima.