Korporacije su stvorile vojsku ‘proučavatelja kore’, ljudi koji znaju sve o njezinim zarezima, ulegnućima i sastavu (jež), ali ne shvaćaju da je ona samo površinski sloj drveta. Još ih manje zna da je drvo dio šireg sustava, šume (lisica). Ostali smo društvo specijalista, teoretičari poslovnih procesa sugeriraju da je ‘domenska ekspertiza’ trajni izvor prednosti u današnjem konkurentnom okolišu. Logika je prilično jasna: naučite što više o svojoj funkciji, steknite status stručnjaka i napredovat ćete u karijeri. No što ako taj pristup više ne drži vodu? Korporacije diljem svijeta stvorile su vojsku ‘proučavatelja kore’, odnosno ljudi koji znaju sve o njezinim zarezima, ulegnućima i sastavu, ali ne shvaćaju da je ona samo površinski sloj drveta. Još ih manje shvaća da je drvo dio šireg sustava, šume. Prije otprilike 2700 godina grčki pjesnik Arhiloj napisao je da ‘lisica zna mnogo stvari, a jež jednu veliku’. Isaiah Berlin u svom je eseju iz 1953. ježeva postavio u odnos s lisicama kao one koji shvaćaju jednu, središnju viziju, a lisice idu za mnogim povezanim varijantama na samo načelnoj razini. To je, zapravo, i priča o specijalistima i generalistima. U šest desetljeća od tog eseja ježevi su zavladali značajnošću, medicinom, financijama, pravom i drugim profesionalnim domenama. Specijalisti su se popeli na vrh ljestvice, napredak u karijeri uvjetovan je sposobnošću specijalizacije.
Ipak, zbog mnogo razloga era specijalista gubi zamah i čini se da budućnost pripada generalistima. Zašto? Za početak, naša visokopovezana i globalna ekonomija znači da i naoko nepovezani događaji mogu utjecati jedni na druge. Uzmimo za primjer tržište stanova u Miamiju koje se od kraha 2008. sasvim lijepo oporavilo zahvaljujući potražnji kupaca iz Latinske Amerike. Ta potražnja mogla bi se ispuhati zbog ekonomskog usporavanja u dalekoj Kini, koja je najveći izvor prihoda za mnoge od kupaca stanova u Miamiju. Pitanje je stoga koliko prodavatelja nekretnina u Miamiju pazi na razvoj događaja u Kini.
Drugo, specijalisti su robovi singularnih tradicija i rutina koje primjenjuju na rijetko jednoznačno definirane situacije. To često izaziva intelektualne akrobacije radi opravdavanja nečijega gledišta unatoč konfliktnim podacima. Recimo, bivši šef FED-a Alan Greenspan tek je nakon kraha 2008. našao rupu u svom pogledu na ekonomiju. Akademici i ozbiljni ekonomisti bili su dogmatski odani tezi efikasnog tržišta, pridonijevši tako i inflaciji kreditnog mjehura između 2001. i 2007. Na kraju, čini se da postoje razumni i opsežni podaci koji sugeriraju da su generalisti bolji u navigiranju kroz nesigurnost. Profesor Philip Tetlock proveo je studiju na 284 profesionalna prognošćara. Tražio je od njih da prognoziraju vjerojatnost različitih događaja unutar i izvan njihova područja ekspertize. Analiza više od 80 tisuća prognoza pokazala je da su eksperti manje točni prognošćari od nestručnjaka u njihovu području ekspertize. Tetlock je zaključio sljedeće: ako želite točne prognoze, bolje se okrenuti Berlonovim lisicama koje znaju ponešto o svacemu, znanje izvlače iz široke palete tradicija te prihvaćaju dvo-smislenosti i kontradikcije.
