Ad je potpuno sigurno – 1. siječnja 2013. u Hrvatskoj se uvodi porez na nekretnine. Razna nagađanja i dvojbe izazvali su strah među građanima i poduzetnicima kako će se i u kojem obliku primjenjivati taj novi porez. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac naglašava da se Vlada pri promjeni porezne politike vodila u svijetu uobičajenom podjelom fiskalnih nameta na tri stupa: porez na potrošnju ili PDV, porez na dohodak i, sada, porez na bogatstvo. Kad se analizira hrvatski proračun, razvidno je da se 70 posto novca prikuplja porezima na potrošnju i dohodak, odnosno rad, što su dva najvažnija prihoda u državnoj blagajni.
Dakle, vidljivo je da nema poreza na bogatstvo, odnosno poreza na imovinu, što je u svijetu uobičajeni treći porezni stup. Mi nismo ništa novo izmislili, nego smo se odlučili za ono što postoji u svakome razvijenom gospodarstvu. U Hrvatskoj se više ne mogu oporezivati ni potrošnja ni cijena rada, a i država se ne može decentralizirati ako nema poreza na imovinu.
Želite reći i da je teritorijalni preustroj nemoguć bez poreza za nekretnine? Funkcija općina, gradova i županija nema smisla ako je samo administrativna, ako postoje sami radi sebe i ako se, kao danas, financiraju porezom na dohodak. S obzirom na to da imamo sve više nezaposlenih, njihovi novčani izvori sve su manje stabilni, a istodobno se sve više opterećuje cijena rada. Nemojte zaboraviti da na plaću od npr. četiri tisuće kuna ide još toliko raznih doprinosa. To nije održivo za gospodarstvo, a za središnju je državu dugoročno neprihvatljivo da se lokalna uprava financira decentraliziranim funkcijama. Stabilan prihod za lokalnu zajednicu jest porez na imovinu jer on neće biti prihod države, nego isključivo njihov, i to za razvoj infrastrukture na lokalnom području. Naime, ovo preljevanje iz jednog sustava u drugi stalno je opterećenje za jedan, državni izvor jer se lokalne jedinice žale da nemaju novca za bolnice, ceste, za sve one potrebe građana čije ispunjenje povećava kvalitetu života u nekoj sredini.
Tko će naplaćivati porez i koliko će stajati cijela provedba? Do kraja godine razradit ćemo tehniku kako procijeniti vrijednost. A i Porezna uprava u svom sustavu ima vrlo dobru bazu podataka o vrijednostima i prometu nekretnina koju ćemo usporediti s gruntovnicom i katastom kako bismo dobili cjelovitu sliku.
Hoće li to biti provedivo kad se stalno upire prstom u nesređene zemljišne knjige? Tako ćemo i njih gurati da obave svoj dio posla. Zbog stalnih odgoda uvođenja poreza na nekretnine jer netko nije obavio svoj dio posla odgađaju se i druge reforme. A kad se riješe ta dva pitanja – porez na nekretnine, odnosno srećivanje gruntovnice i katastra te uvođenje stabilnih fiskalnih prihoda za lokalne zajednice – lakše ćemo privlačiti investitore jer će i oni znati koliki porez moraju platiti, bilo na privatno bilo na poslovno ulaganje. Moram također naglasiti nešto o čemu se ne govori dovoljno: kad se danas govori o oporezivanju nekretnina, zaboravlja se da gospodarstvo plaća mnogo veću komunalnu naknadu na nekretnine od građana.
Građani će reći da je to u redu. Kad imate stambene i poslovne nekretnine, potonje su mnogo opterećenije. Stambene nekretnine nisu realno oporezovane jer je porez određen prema kvadraturi, a ne prema tržišnoj vrijednosti. Pokušavamo uvesti porez prema kapitalnoj vrijednosti, odnosno ispraviti da se bogatstvo nije oporezivalo. Naime, ne mogu jednaku naknadu plaćati oni koji imaju stan ili kuću od 500 tisuća eura ili od 50 tisuća.
Točno, ali odmah se može prigovoriti da je u Hrvatskoj 85 posto stanova i kuća u privatnom vlasništvu, što nema veze s dobrim standardom. Mogao bih ja pitati što znači biti vlasnik zgrade, što znači posjedovati nekretninu. Ako morate plaćati porez, onda je to teret. Kod nas se zbog naslijeđa dogodilo da je zamrznut velik dio bogatstva, onoga u nekretninama. Zato pati gospodarstvo, koje stvara i puni proračun, a imovina koja se stvarala godinama ostaje izvan toga sustava. Imovina vani mora stvarati prinos, a kad to ne čini, nije u funkciji gospodarstva. Kod nas se ne shvaća da su nekretnine kapital na koji treba platiti porez, a ne samo komunalnu naknadu. Sadašnju naknadu, koja se troši često i netransparentno, ubuduće bi se moglo trošiti na spektar infrastrukturnih objekata. Uz to, planiramo ukinuti ne samo komunalnu naknadu nego i mnogo parafiskalnih nameta, što bi se nadoknadilo porezom na imovinu. Tako bismo dobili tri porezna stupa, a ne ovu gomilu parafiskalnih nameta koji guše gospodarstvo, stalno suočeno sa zahtjevima lokalne uprave za nove poreze.
Bi li se tako ispunio zahtjev poduzetnika da se oslobode tih dvjestotinjak parafiskalnih nameta? Cilj je da Hrvatska ima jasan porezni sustav i da nema razne parafiskalne namete iz kojih nije jasno što se financira. Lokalna zajednica i investitori imali bi jasna pravila igre, a ne sadašnju netransparentnost koja guši i jedne i druge.
