Klub lideri izvoznika

U iduće dvije godine najveće su mogućnosti za izvoznike na brzorastućim tržištima, poput Kine i Indije, ali i u nekim visokorazvijenim zemljama kao što je Kanada.

Slanjskim uvozom od 4500 milijardi dolara 17 zemalja eurozone najveći su svjetski uvoznici. U proteklih deset godina njihov je uvoz porastao 14 posto. Iako se u tu skupinu ubrajaju četiri od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta (Italija, Njemačka, Slovenija i Austrija), analitičari mahom upozoravaju na nove izvozne mogućnosti. Tako agencija Dun&Bradstreet u nedavnom izvještaju navodi da će u sljedeće dvije godine zahvaćajući nastavku ekspanzije globalnih trgovinskih tokova izvoznici imati veće mogućnosti, osobito na tržištima u nastajanju.

D&B izdvaja skupinu od osam zemalja koje će u iduće dvije godine jamčiti najbolje uvjete za izvoznike u njih. Od najrazvijenijih zemalja svijeta to su Kanada i Velika Britanija, koje su imale koristi od relativno visokih stopa rasta i niske volatilnosti tečaja u prošlosti, a očekuje se da će objaviti pozitivan, iako skroman, rast u ovoj i idućoj godini. Nadalje, tu su još Kina, Indija i Indonezija, brzorastuća tržišta s visokim uvoznim potencijalom i relativnom solidnim makroekonomskim okružjem te Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, manja, ali stabilna tržišta.

Idućoj skupini od 12 zemalja koje će ponuditi bolje trgovinske mogućnosti stranim izvoznicima, ali uz veći stupanj makroekonomskih volatilnosti, uglavnom pripadaju velika brzorastuća tržišta iz azijsko-pacifičke regije poput Brazila, Malezije, Tajvana i Meksika. U tu skupinu ulaze i SAD i Japan. Argentina, Rusija i Venezuela pak predvode skupinu od osam zemalja u kojima prilika za strane izvoznike otprilike ima koliko i rizika zbog makroekonomskih promjena u njima.

Ekonomist s Bečkog instituta Vladimir Gligorov u autorskom članku u Jutarnjem listu upozorava na vezu između ograničenih hrvatskih izvoznih mogućnosti i visokog deficita na tekućem računu.

Ministar financija Slavko Linić u intervjuu Jutarnjem listu izvoz je spomenuo čak tri puta. Prvi put u kontekstu održavanja kreditnog rejtina zemlje (‘naše okruženje, koje je bitno za izvoz, i dalje je u velikim problemima’), zatim govorio o poduzetničkim problemima (‘zajedno s HNB-om osigurali smo osam milijardi kuna za praćenje izvoza, investicija…’) te odgovarajući na pitanje o Dini (‘želimo da ona ostane uspješan izvoznik petrokemijskih proizvoda’).

Banco Popolare Croatia objavila je izvješće o održivom razvoju za razdoblje od 2009. do 2011. – Posljednje tri godine za banku su bile izrazito izazovne. Na poslovanje je najviše utjecalo linearno ograničenje rasta kreditnih plasmana. Bili smo suočeni s pitanjem: treba li zatvoriti desetak poslovnica, otpustiti 50 djelatnika, odustati od planiranih velikih investicija u razvoj poslovanja, poslovati pozitivno ili iskazati gubitak.

Odlučili smo nastaviti s ulaganjem u razvoj poslovanja te nastaviti započete projekte zbog naših klijenata i naših djelatnika. Uklanjanje restrikcija odrazilo se na poslovni rezultat. U 2010. imali smo dobit od 10 milijuna kuna, a u 2011. od 10,9 milijuna. Primjer Banco Popolare Croatia pokazuje i dokazuje da održivi razvoj i društvena odgovornost nemaju alternativu – poručuje Goran Gazivoda, predsjednik Uprave.