Tumačenje zakona

Zbog poreznika kapital iz Hrvatske treba skloniti na sigurno. Poreznici misle da primjenom odredbi Općega poreznog zakona prihvaćenoga 12. srpnja mogu naplaćivati porezni dug nastao u godinama prije donošenja zakona. Menadžerima bi nakon tih izmjena bilo najpametnije odstupiti, a vlasnicima likvidirati svoja poduzeća.

Ministarstvu financija sigurno misle da primjenom odredbi Općega poreznog zakona prihvaćenoga 12. srpnja 2012. mogu naplaćivati porezni dug nastao u godinama prije donošenja tog zakona. Na naše prvo novinarsko pitanje poreznici su izbjegnuli izravan odgovor, a onda su tek u odgovoru na drugo pitanje potvrdili: ‘Ako se utvrdi da je osoba koja vodi poslove društva ili član društva zloporabila svoj položaj (prava), što je utjecalo na nemogućnost naplate poreznog duga, tad se porezni dug koji je nastao prije stupanja na snagu navedenih izmjena Općega poreznog zakona može naplatiti od tih osoba koje za porezni dug društva odgovaraju kao porezni jamci.’

Takvim tumačenjem izmjena Općega poreznog zakona od 12. srpnja poreznici izbjegavaju obvezu da prethodno u sudskom kaznenom postupku dokažu zloporabu položaja (i prava). Retroaktivna primjena odredbi naknadno prihvaćenog zakona na (sudski nedokazane) kaznene prekršaje u izravnoj je suprotnosti s Ustavom i odredbama Kaznenog zakona. Tako Ministarstvo financija stvara pravnu nesigurnost i antipoduzetništvo u Hrvatskoj te uskraćuje temeljna ljudska prava na sudsku zaštitu. Ma kakvo sudstvo bilo, ono jedino nadzire (ne)zakonitost rada tijela državne uprave, u konkretnom slučaju Porezne uprave Ministarstva financija.

Državni ured za središnju javnu nabavu provodi zajedničku javnu nabavu robe, radova i usluga po nabavnim kategorijama što ih određuje Vlada za Ured predsjednika RH, Hrvatski sabor, Vlada te sve njezine uredne, stručne službe i središnja tijela državne uprave. Vlada, također, može odrediti da Državni ured može provesti javnu nabavu za tijela vlasti koja nisu na tom popisu, pa je tako odredila da se računalna oprema i računala za Državni ured za reviziju nabave u sklopu zajedničke javne nabave. To će smanjiti administrativne troškove, a i zbog veće količine nabavljenih opreme može se očekivati niža nabavna cijena.

Na temelju provedenog postupka nabave sklopit će se sporazum na dvije godine, a Državni ured za reviziju treba osam osobnih računala, 100 prijenosnih računala s ‘doc-kingom’, deset printera te 10 zaslona od 22 inča, što ukupno iznosi 747 tisuća kuna.

Potjecati porezni dug pravne osobe zbog kojeg se fizičku osobu može pozvati na odgovornost prema odredbama najnovijeg Zakona o izmjenama i dopunama Općega poreznog zakona. Nakon što su poduzete sve mjere ovrhe radi naplate poreznog duga od društva (glavnog dužnika) te je porezni dug ostao u cijelosti ili djelomično nepodmiren, on se tek tada može naplatiti iz imovine osobe za koju se utvrdi da je zloupotrijebila svoja prava.

Odgovornost na osnovi poreznog jamstva ne može se utvrđivati za obveze društva (glavnog dužnika) za koje je nastupila zastara prava na naplatu ako je društvo za to istaknulo prigovor zastare te za obveze za koje je nastupila zastara prava na utvrđivanje poreznog jamstva.

Zastara prava na utvrđivanje poreznog jamstva počinje teći nakon isteka godine u kojoj je karakteristična činidba počinjena i prekida se svakom radnjom poreznog tijela usmjerenom prema utvrđivanju zloporabe prava, koja je poduzeta i dostavljena na znanje poreznog jamcu unutar roka od tri godine od dana kada je zastara počela teći. Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje poreznog jamstva nastupa za šest godina računajući od dana kad je zastara počela teći prvi put, istaknuto je u odgovoru Ministarstva financija.

Nakon što je Vlado Stakić, mali dioničar i bivši zaposlenik Belišća, najavio da će podignuti kaznene prijave protiv predstavnika sindikata u toj kompaniji pred mjerodavnim Županijskim državnim odvjetništvom, ovih je dana Odjel gospodarskog kriminaliteta osječke policije počeo s utvrđivanjem moguće odgovornosti dvojice visokih dužnosnika sindikata. Riječ je o Stjepanu Pavloviću, predsjedniku Sabora sindikata HUS-a, te Željku Govediću, dopredsjedniku SSSH, čelnim ljudima sindikata u Belišću za koje Stakić smatra da su stekli imovinsku korist prekršivši Zakon o radu i Zakon o trgovačkim društvima te traži da se ispituju okolnosti njihova nezakonitog rada i isplata naknada.

Jednako tako odgovoran je, kaže Stakić, i Milan Borić, predsjednik konfederacije SSSH za multinacionalne kompanije, ujedno i predsjednik sindikata metalaca u Belišću, koje je u većinskom vlasništvu austrijskog Duropacka. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku nakon isteka roka od 30 dana odlučit će hoće li pokrenuti postupak protiv Pavlovića i Govedića. U međuvremenu, prije mjesec dana, Željko Govedić, za kojeg Stakić kaže da je upisan kao član Nadzornog odbora i predstavnik radnika na temelju lažnog dokumenta, dao je ostavku na tu dužnost iz osobnih razloga.

Nadzorni odbor Finvest Corpa opozvao je dosadašnjeg predsjednika Uprave Marina Filipovića s te funkcije. NO je tako odlučio da će u idućih 30 dana tu drvoprerađivačku tvrtku voditi četiri člana Uprave – Katica Filipović, Mirko Radić, Marija Kuntarić i Andreja Malnar, a nakon toga odlučit će se o novom prvom čovjeku. Nadzorni odbor na čelu s Marijanom Filipovićem, ocem smijenjenog Marina, opozvao je predsjednika Uprave gotovo u isto vrijeme kada je i HPB objavio prodaju 105 tisuća dionica tvrtke, odnosno 17 posto udjela.

Tada je informaciju opovrgnuo Marijan Filipović, vlasnik i osnivač, a u obavijesti banke stoji da je rok za dostavu ponuda 17. kolovoza. Polugodišnji rezultati zasigurno ne sele vlasnika tvrtke – ukupni prihodi smanjeni su 18 posto, a gubitak je povećan 33 posto.