Hajdučko pivo

Akcija HGK ‘Kupujmo Hrvatsko’ jedinstvena je prilika za promociju malih brendova, ali opet samo na vlastitom teritoriju.

Veliki lanci sami nude police kada doznaju za nešto dobro.

Svoj poslovni uspon na lokalnom tržištu počela je tvrtka Delicia iz Buzeta, a danas su njezini zdravi keksi na policama zdrave hrane svakog važnijeg trgovačkog centra. Riječ je o keksima u čijem su sastavu namirnice prirodnog podrijetla koje drugi proizvođači keksa i finih peciva rijetko ili uopće ne rabe. Također, kao osnovno sladilo upotrebljava se isomalt, prirodna zamjena za šećer dobiven iz šećerne repe.

Delicijin direktor Dražen Horvat kaže da se poslovanje ponajprije razvilo zbog toga što su se keksi našli u prodaji u Konzumu i DM-u.

• S obzirom na to da smo držali visoku razinu kvalitete i da je riječ o zdravom proizvodu ti su se trgovački lanci sami obratili nama – tvrdi Horvat. Delicija proizvodi 80 tona keksa na godinu, izvozi se u Sloveniju i Makedoniju, a uskoro će početi izvoziti u Srbiju.

Samoborsko područje poznato je i po svom autohtonom likeru Bermet koji već sedam generacija tijekom čak 200 godina proizvodi obitelj Filipic u svojem podrumu. Riječ je o ekskluzivnom, ručno rađenom, aperitivu ili digestivu gorko-slatkog okusa koji se pravi od vina uz dodatak mediteranskog voća, pelina i slično. Dostupan je u restoranima, kafićima, hotelima, delikatesnim dućanima te vinotekama većinom na području Samobora i Zagreba, a manji su se udjeli počeli prodavati i u drugim dijelovima Hrvatske. Intrigantnost proizvoda osigurava i njegova dostupnost u malim količinama, ali su sredstva za marketing i promidžbu ograničena.

Kao jedan od prepoznatljivih proizvoda na istarskom području, a koji nije dostupan u cijeloj Hrvatskoj, izdvaja se bezalkoholno gazirano piće Pašareta u više okusa. Ponos je to pazinske obiteljske tvrtke Ferenčić te čini 50 posto njihova proizvodnog asortimana. Samostalna proizvodnja napitaka počela je 1924. i kao takva jedan je od najstarijih obraza u Hrvatskoj. Pašaretu u ponudi ima svaki istarski ugostiteljski lokal koji drži do sebe, a distribuiru se preko veleprodajnih skladišta i trgovačkih centara, dok se manji dio odnosi na direktnu dostavu u maloprodajne ugostiteljske ili trgovačke objekte. Iz obitelji Ferenčić poručuju da se nikada nisu bavili marketingom ili promidžbom proizvoda, nego da se oslanjaju na pohvalu pića od ‘usta do usta’ te da im je to mnogo vrednije od plaćenog oglasa.

• Veseli nas kad ljudi pitaju zašto to nemaju u Zagrebu jer su to pili u Istri. Ili kad ti prodavač u dućanu kaže da su strani gosti posljednjeg dana godišnjeg odmora kupili nekoliko paketa za kući. To je vjerojatno najbolja promidžba za naš proizvod – kažu Ferenčići.

Da lokalna tržišta kriju poveće tržišne potencijale zanimljive ne samo nacionalnoj razini nego i mnogo većem tržištu, osim sisačke obrtničke komore ne znaju ostale lokalne obrtničke komore. Tako sisačka obrtnička komora ističe Sisačku salamu koju proizvodi tvrtka Promes-Cvanciger zbog toga što je riječ o tradicionalnom receptu tog kraja i jer je kvaliteta zahvalna nabavom isključivo domaće sirovine, i to samo u zimsko doba.

• Kobasica se proizvodi prema strogo uhodanom tehnološkom procesu, poštujuci sve zakone struke, a i sam tehnološki proces ne razlikuje se ni u čemu od onog tradicionalnog od prije 30 ili 50 pa i više godina – tvrdi Adolf Cvanciger, vlasnik tvrtke. Zbog toga rasproda svih sedam tona koje godišnje proizvede u deset svojih mesnica i restorana čija potražnja za Sisačkom salamom ne jenjava. Planira povećati proizvodne kapacitete ako dobije potporu iz pretpristupnog programa Europske unije – IPARD-a.

Na natječaj za IPARD već se u veljači ove godine javila tvrtka Igo-mat iz Bregane, proizvođač Samoborske salame. Poznata je kao lokalna delicija već cijelo stoljeće, ali se profesionalno proizvodi od 2004. jer je Igor Runtas, vlasnik Igo-mata, primijetio da bi je potrošači kupovali i nakon tradicionalne Samoborske salamijade, što je bila jedina prilika za nabavu. Oko 60 tisuća komada tog proizvoda, koliko se godišnje proizvede, distribuiru se preko pet vlastitih dućana u Zagrebu i okolici, a moguće ga je kupiti i u Intersparu.

• Zbog ulaganja u marketing i promidžbu povećala se potražnja pa smo odlučili povećati proizvodne kapacitete – kaže Runtas. Objašnjava da su tri godine čekali da se u program IPARD uključi kategorija za mesopregrađivače. Zbog pomoći iz tog programa Igo-mat će povećati proizvodne kapacitete čak četiri puta, u što će biti investirano 13,5 milijuna kuna.