Home / Biznis i politika / Za novo radno mjesto Vlada daje od tri do devet tisuća eura

Za novo radno mjesto Vlada daje od tri do devet tisuća eura

Vladin paket poticajnih mjera za investiranje u svrhu zapošljavanja poduzetnici ocjenjuju zakasnjelim i suviše kompliciranim. Upozoravaju da je jedina mjera koja može donijeti veću zaposlenost radikalno smanjivanje opterećenja na plaću. No za to već treba mijenjati čitav sustav.

Dok financijski ministar Slavko Linić priznaje da investicije u javnom sektoru u prvoj polovici godine nemaju većih učinaka, drugi ministar, onaj regionalnog razvoja Branko Grčić pojašnjava da javne investicije ionako nisu rješenje za Hrvatsku. One su u ovim ljetovim vremenima trebale biti tek pomoć za očuvanje radnih mjesta. I jednome i drugome, kao i svakome s mrvicom zdrave pameti, jasno je da su jedine investicije koje vode spasu one privatne. Očito je zato Vlada, unatoč ljetnoj saborskoj stanci, požurila donijeti zakon o poticanju investicija. Iako su ga novinari već secirali, ostalo je nepoznato što o njemu misle oni na koje se i odnosi – poduzetnici u realnom sektoru.

Nakon kratke ankete (tajming zbog godišnjih odmora baš i nije najbolji), mišljenja su podijeljena. Predsjednik Uprave Zdenke Željko Gajtal kaže da su Vlade mjere, barem kad je u pitanju ta miješna industrija iz Velikih Zdenaca, došle prekrasno. Gajtal pojašnjava da oni više neće ulagati, jer su završili svoj investicijski ciklus vrijedan 150 milijuna kuna. Sada smo kompletirani i spremni za ulazak u EU. Žao mi je što takve mjere Vlada nije predložila prije, zato ne bih imao ništa protiv da se taj zakon, ako se donese, primjeni retroaktivno – poručuje Gajtal.

Jedan od prigovora Vladinom poticajnom paketu je i to da se nigdje ne spominju proizvodnja i izvoz.

Zdravka Knežević, predsjednica Uprave farmaceutske tvrtke PharmaS, oprezna je s iznošenjem očekivanja. Naime, u toj su tvrtki već sudjelovali u Vladinim programima za poticanje zapošljavanja preko HZZ-a i neugodno se iznenadili kompliciranošću i zahtjevnošću kriterija i uvjeta koje su morali ispuniti. Na kraju nijedan od kandidata koje su na natječaju izabrali nije ispunjavao uvjete za dobivanje poticaja. Načelno smo zainteresirani, dobro ćemo proučiti nove Vladine mjere, tim više što si ne želimo priuštiti dodatne komplikacije i silnu administraciju za neke ‘sitne’ olakšice. Važno je dobro definirati kriterije i pojednostaviti postupke, jer ako su prekomplicirani i rigidni te koče i otežavaju poslovanje, nijedan poslodavac neće u to ulaziti da bi eventualno ostvario neke olakšice u nekom razdoblju – kaže Knežević.

No poduzetnik Pavo Zubak upozorava na činjenicu s kojom se manje-više slažu svi u biznisu. Otvaranje novih radnih mjesta neće se pogurati olakšicama i potporama. Ključni je problem u opterećenju plaća. Sve dok se porezi i doprinosi ne smanje teško je očekivati iznenadni investicijski val. To, međutim, ne znači da nepovratne potpore za investicije u nova radna mjesta ne smatra motivirajućima. Skeptičan sam kad je u pitanju oslobađenje od poreza na dobit u prvih tri ili pet godina. Razdoblje od deset godina već je stimulativnije. U prvih tri ili pet godina u pravilu se dobit rijetko ostvaruje, pa mislim da taj prijedlog treba na popravak. U prvim godinama poslovanja treba razmišljati kako poduzetnika osloboditi dijela davanja na plaće i tako ga za početak učiniti konkurentnijim u fazi razvoja i uhodavanja. Naravno, jako je važno ubrzati proces prostorno-planske dokumentacije i dozvola za gradnju jer to je do sada bila jedna od većih prepreka. Pomoć kod edukacije smatram također vrlo poticajnom – procjenjuje Zubak.

Mirko Falamić, predsjednik Uprave prehrambene Fami Grupe, obješuće prihvaća takvo razmišljanje. Kaže da bi im bila veća potpora da ukinu ili barem smanje neporezne namete, kojih je sada oko 250, da se ukinu trošarine na sokove, da se raskrinka Fond za zaštitu okoliša i njegovi nameti te da se obvezno smanje davanja na plaće radnika.

Slično razmišlja i vlasnik Tehnixa Duro Horvat, iako upozorava da smanjenje troškova bruto plaća iziskuje promjenu cijelog sustava, a za takvo što treba vremena. U tom je smislu poticanje investicija dobar prvi korak, ali uz jednu manu – nigdje se ne spominju izvozne industrije i otvaranje radnih mjesta u takvim industrijama. Novca na domaćem tržištu nema, ako ga i ima ne možete ga naplatiti, zato treba izvoziti. Takav kapital, uza znanost, nove tehnologije i obrazovni sustav prilagođen nama poduzetnicima, može dati šansu izvoznim industrijama. Ne vidim da u Prijedlogu zakona išta piše o tome, pa ispada da se može poticati otvaranje poslovnih hala, a ne industrija – poručuje Horvat.

I Falamić upozorava da iz Prijedloga zakona proizlazi da se može stimulirati bilo kakva nova investicija, dakle i trgovački prostor. Proizvodnja je opet u drugom planu. Neprihvatljivo je da se privredi činovničkim perom nameće visina minimalne plaće, a da taj ‘činovnik’ nikada nije privrijedio ništa, kamoli osigurao nova radna mjesta. Davanja su na plaću nenormalna. Svaki pošteni privrednik želi nagraditi svoje radnike, ali to ne može jer državi mora dati gotovo isto toliko. S antipoduzetničkom klimom polako ali sigurno stvaramo neradnike – poručuje Falamić dodajući da uzalud vlast priča o poticanju poduzetnika dok se istodobno više ne priznaje PDV na naftu ili benzin za osobna vozila kao i kod nabavke vozila, pa se pita radi li njihov trgovački putnik za poduzetnika ili državu.

Uz upozorenje da se još uvijek nitko ne usudi taknuti osnje gnezdo, u opterećenje bruto plaća, poduzetnici već iz iskustva uvjeravaju da će poticaji i nepovratne potpore za nova radna mjesta pasti na birokraciji. Previše je administracije, papira, dokaza, komplikacija. Za ‘siću’ se ne isplati zafrkavati – poručuju Vladi, a Zubak ističe još jedan problem kod kojeg se država trebala aktivnije angažirati – prihvaćanje jeftinijega bankarskoga kapitala.

Jadikovke poduzetnika svaka bi pametna vlada ozbiljno poslušala i ugradila u svoj program, jer kako sada stvari stoje s državnom i osobnom potrošnjom, BDP će moći pogurati samo i jedino investicije privatnog sektora. No zakon o poticanju investicija, ako je suditi prema Liderovoj anketi, za to neće biti dovoljan.