Dr. sc. Tome Antičić

Novi prvi čovjek Hrvoje Merki najavljuje velike promjene. Smijenjeni su direktori tvrtki kćeri, uveden je centralizirani proces nabave, a maloprodajna mreža trebala bi doživjeti ozbiljan ‘make-over’.

Borovo kao najveći obučarski lanac trgovina u Hrvatskoj, sa 105 maloprodajnih mjesta, mora povećati udio robe vlastite proizvodnje u prodaji, istiskujući pritom dalekoistočnu robu iz svojih trgovina, kaže novi predsjednik Uprave Hrvoje Merki najavljujući ozbiljne promjene u poslovanju te državne tvrtke. Privatizacija trenutačno nije strateški cilj, dodaje Merki, s obzirom na to da je znatan dio nekadašnje imovine Borova u republikama bivše Jugoslavije još predmet sudskih sporova, ponajprije u Srbiji, Makedoniji i Republici Srpskoj u BiH. Nakon analize stanja napravljen je nacrt plana restrukturiranja Borova, koji je predstavljen vodećim ljudima agencije AUDIO i Ministarstvu gospodarstva, koji su dali suglasnost za opstanak Borova i potpuno novi smjer.

Kratkoročna zaduženost dosegnula je vrhunac podizanjem kredita za tekuću likvidnost i isplatu plaća, a jedino suvislo, ali prema svim informacijama daleko preplaćeno, bilo je ulaganje u obnovu pogona Tvornice kožne obuće 2009., koja je danas jedna od najmodernijih u Europi. Šokirali su me ekstremno loši radni uvjeti u nekim pogonima Valjara i Gumena obuća – kaže Merki, dodajući da će detaljan uvid biti moguć nakon završetka izvanredne revizije poslovanja u zadnje dvije godine.

Odrađeni su sastanci s dobavljačima koji su pristali povećati popuste, s većinom banaka i HBOR-om te sindikatima i radnicima. Održani su sastanci, kaže Merki, i s talijanskim tvrtkom, potencijalnim kupcem dijela tvrtke Borovo-Gumitrade. Otvoreno je devet outlet-trgovina, u tijeku je osnivanje središnjeg sektora veleprodaje, a kreće se i u dizajn linije zaštitnih cipela i čizama za naftnu industriju, koja će uz programe za policiju, vojsku i šumarstvo otvoriti novu tržišnu nišu.

Kakva će biti sudbina outlet-centara ulaskom Hrvatske u EU? Neke trgovine popuste nude gotovo cijelu godinu. Outlet-centri specifičan su oblik trgovine i imaju veliku budućnost u Hrvatskoj. Ulaskom Hrvatske u EU mnogo će se toga promijeniti u trgovinama. Neki od brenda već su počeli provoditi promjene. Dućani u gradu trebali bi imati rasprodaje koje traju najviše 10 dana do dva tjedna, čega se većina trgovaca, nažalost, ne drži. Rezultat toga je miješanje robe na rasprodaji s novom kolekcijom, a time pada promet nove kolekcije koju se automatizmom mora ponovo nudit na rasprodaji s manjom maržom. To je začarani krug. Brendovi su svjesni da politika cjelogodišnje rasprodaje u središtu grada i klasičnim trgovackim centrima uništava brend pa su nekima od trgovaca počeli oduzimati zastupništva. Iako Roses već sada uvjetuje da se roba mora držati po nižim cijenama nego u klasičnoj trgovini, pa i tijekom rasprodaje, nakon promjena koje uvode sami brendovi očekujemo dodatno povećanje prometa u našem outlet-centru. Pozitivan rezultat takve ispravne trgovacke politike brendova bit će to da će trgovci, odnosno brendovi, u klasičnim dućanima imati veće marže.

Roses Designer Outlet od otvorenja svake godine bilježi porast broja posjetitelja, a time i porast prometa jer se 80 posto kupaca koji posjećuju outlet odlučuje na kupnju, za razliku od posjetitelja u klasičnim trgovackim centrima. Koncept outleta bio je relativno nepoznat hrvatskim kupcima, ali i za kupcima. No od 2008., kada je otvoren Roses, vjerujemo da smo stekli povjerenje potrošača jer podaci pokazuju da se naši kupci redovito vraćaju. Outlet-centri su, uz pravilno poslovanje, otporni na krizu. Kod nas popusti traju cijelu godinu, što znači da kupci u outletu dobivaju više za svoj novac, a to je ono što se traži u kriznim vremenima.

I do nas dolazi informacija da su outleti ‘vani jeftiniji’. Popusti koje nudimo u prosjeku iznose između 40 i 50 posto, a prosječan popust u outletima u inozemstvu 30 posto (kada nisu totalne rasprodaje). Koliko god truda uložili, nismo mogli ustanoviti da su cijene kod nas više. Predlažemo svakomu tko to tvrdi da nam donese robu i račun iz outleta u EU te da nam pokaže da je u našem outletu ta roba skuplja pa će od nas dobiti još jedan takav proizvod besplatno.

Postojala je ideja o gradnji centra za nanotehnologiju. Plan je da se nanocentar gradi u IRB-u u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Institutom za fiziku. Taj je projekt dio strukturnih fondova i pokriva 10-ak posto IRB-ovih programa. Za 90-ak posto IRB-ovih aktivnosti priprema se strukturni projekt O-ZIP, čije je težište poboljšanje upravo najpropulzivnijih dijelova Instituta, s najvećim komercijalnim potencijalom i dokazanom izvršnošću u dobivanju europskih projekata. Tako će se ti dijelovi IRB-a posve otvoriti široj hrvatskoj akademskoj i industrijskoj zajednici.

Hrvatska izdvaja samo 0,7 posto za znanost, što je vrlo malo, trebala bi bar dvostruko više. Međutim, u ovim kriznim vremenima to nije realno očekivati. Osim u nedostatku novca problem je u njegovoj raspodjeli. Najboljima treba dati najviše da bi se tako motivirali, a usput i najlošiji potaknuli na konkurenciju. Treba zadržati mlade obrazovane ljude jer znanstveno napredovanje i bavljenje vrhunskom znanosti za dobrobit je hrvatskoga gospodarstva.

Iako je hrvatsko gospodarstvo na koljenima, vlada velik interes na različitim razinama. Međutim, IRB nije bio dovoljno fleksibilan. To frustrira i znanstvenike i gospodarstvenike, ali ukloniti ćemo ili minimizirati zapreke. IRB nije ograničen samo na hrvatsko tržište, naša je ideja izaći i na svjetsko. Sad, primjerice, putem europskih projekata surađujemo s najkvalitetnijom engleskom tvrtkom za silicijske detektore. Zahvaljujući opremi koju imamo na ZEF-u možemo provoditi neka ispitivanja koja ta tvrtka u Engleskoj ne može.

Pokušavamo zaposlititi nekoliko izvrsnih stranaca, ali imamo problem jer zakonski nije jasno moraju li oni prolaziti sve faze napredovanja kao hrvatski građani. Za hrvatske prilike u IRB-u imamo mnogo stranih postdoktoranata, najviše na ZEF-u. Riječ je o znanstvenicima iz Engleske, Grčke, Italije i Gruzije.

Iznimno sam aktivan na nekoliko projekata i morat ću se odreći mnogo stvari, ali ne i projekta ‘Particle Detectors’ jer je povezan s EU. Dio programa koje sam razvio i radim na CERN-u preusmjerit ću na znanstvenike u Zagrebu i Frankfurtu te na druge institucije koje su dio CERN-a.