Home / Biznis i politika / EKONOMIJA ENERGETIKE Studijski program s međunarodnim potencijalom

EKONOMIJA ENERGETIKE Studijski program s međunarodnim potencijalom

Ove jeseni na novi studij riječkog Ekonomskog fakulteta upisat će se druga generacija polaznika. Studij Ekonomije energetskog sektora bavi se trenutačno jednim od strateški najzanimljivijih područja.

Kvalitetan je, moderan i jedinstven. Pojavio se u pravo vrijeme i potpuna je novost na tržištu, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji. Da se radi najavna špica u filmiću o prvom multidisciplinarnom studiju iz područja energetike, poslijediplomskom specijalističkom studiju Ekonomija energetskog sektora pokrenutom prošle godine na riječkom Ekonomskom fakultetu, vjerojatno bi tako zvučala.

Evo i zašto – jer omogućava izobrazbu specijaliziranih stručnih kadrova u jednom od važnih strateških područja za razvoj države i regiji – energetici; jer se pojavio u vrijeme kada je najveći interes za ulaganja u Hrvatsku izražen upravo u energetskom sektoru; i zato što odgovara na potrebe tržišta za cjeloživotnim obrazovanjem stručnjaka u privatnom i javnom sektoru koji će se zahvaljujući svojim kompetencijama moći suočavati sa sve većim zahtjevima koje nose globalizacija i liberalizacija na energetskim tržištima. Dakle, s pomoću stečenih adekvatnih multidisciplinarnih znanja stručnjaci će tako od sada moći sagledati sve aspekte problema s kojima se suočavaju u sve dinamičnijoj interakciji ekonomije, energetike i okoliša. A sudeći prema trendovima, za takvim će se stručnjacima itekako tragati.

Očekuje se znatna potražnja za kadrom koji ima adekvatna znanja i obrazovanje iz ovog područja. Jednak trend vidljiv je i na globalnoj razini, posebice u najrazvijenijim zemljama koje očekuju gospodarski rast temeljen na zelenoj energiji i tehnologijama te znatan porast potražnje za educiranim kadrom u ovom sektoru. Međunarodni stručnjaci predviđaju da će do 2030. čak do dvije trećine svih poslova biti vezano uz energiju i okoliš – naglašava Nela Vlahinić-Dizdarević, voditeljica studija i pročelnica Katedre za teorijsku ekonomiju na riječkom Ekonomskom fakultetu.

Objašnjava da su se tijekom pripreme studijskog programa konzultirali sa stručnjacima iz prakse, poslušali njihove prijedloge o tome koja znanja najviše nedostaju te pronašli vrhunske predavače. Cilj im je bio osmišliti jedan potpuno nov poslijediplomski MBA studij iz područja ekonomije energetike.

  • U kreiranju programa vodili smo se najboljim poslijediplomskim studijima iz ovog područja, kojih je mnogo u SAD-u, a sve više i u europskim zemljama, kako bismo osmislili suvremen i aktuelan program uspoređiv s kvalitetnim MBA studijima u inozemstvu – ističe Vlahinić-Dizdarević, dodajući da je osigurana i direktna povezanost s praksom jer velik broj predavača dolazi iz samoga gospodarskog sektora, različitih tvrtki i važnih institucija.

Tu su i konzultanti koji također prenose svoja znanja, a polaznici se uključuju i u projekte koji su u tijeku.

Pristup studiju hvali i prva generacija polaznika koja je počela studirati u prosincu 2011. i koja će nakon godinu dana, koliko traje studij, sedam položenih predmeta, obranjenoj ‘case studyja’ i završnom rada steći titulu ‘specijalist ekonomije energetskog sektora’. Većina polaznika radi na poslovima vezanim direktno ili indirektno uz energetiku, financije, održivi razvoj i slično. Neki se pak tek nadaju da će raditi u energetskom sektoru. Marina Stan jedna je od njih. Za studij se zainteresirala vidjevši u novinama i na stranicama Ekonomskog fakulteta članke vezane za novi smjer. Zvučalo joj je vrlo zanimljivo. Međutim, imala je problem.

Posljediplomski specijalistički studij Ekonomije energetskog sektora nudi ekonomske i tehničke predmete, a polaznici u sklopu izbornih kolegija biraju u skladu sa svojim potrebama i preferencijama. Voditeljica studija, profesorica Nela Vlahinić-Dizdarević, kaže da su uočili kako vršnim inženjerima nedostaje ekonomskih znanja, a ekonomistima razumijevanje tehnoloških procesa u energetici. Stoga je struktura polaznika prve generacije studija takva da otprilike polovinu čine ekonomisti, a drugu polovinu inženjeri strojarstva, elektrotehnike, kemije i prometa. Nastava teče petkom popodne i subotom, a jedan se predmet odsluša tijekom dva ili tri vikenda. Nakon toga slijedi ispit.

Posebno joj se sviđao terenski izlet u Udine koji im je dao uvid u poslovanje energetskog sektora i četiri izborna koja smo birali svatko prema svojim interesima. Raspored je odlično sastavljen. Do sredine srpnja gotovi smo s predavanjima, a ostale obveze, seminare i slično imamo vremena riješiti i do jeseni – objašnjava Marina.

Problem. Tek je nedavno diplomirala i s obzirom na to da još nijedne ne radi bilo joj je teško pronaći novac za troškove studija.

  • Upisala sam svoje podatke na link koji je stajao za prijavu za nagradnu igru. Dobitniku je bila plaćena školarna. I zamislite, izvukli su mene! I danas ne mogu vjerovati – veseli se Marina.

Ističe da je veoma zadovoljna cjelokupnim konceptom studija, profesorima koji su uvijek dostupni i spremni za komunikaciju te predavanjima koja su ispunjena novim podacima i projektima.

  • Slušamo tri obvezna kolegija koja su nam dala opći uvid u osnove energetskog sektora i četiri izborna koja smo birali svatko prema svojim interesima. Raspored je odlično sastavljen. Do sredine srpnja gotovi smo s predavanjima, a ostale obveze, seminare i slično imamo vremena riješiti i do jeseni – objašnjava Marina.

Posebno joj se sviđao terenski izlet u Udine koji im je dao uvid u poslovanje energetskog sektora AMGA te posjet dispečerskom centru Pehlin u Rijeci. Nekoliko predavača ponudilo im je posjete i NE Krško te VE Vrataruša. Njezina kolegica Branka Vundač također ne krije zadovoljstvo. Ona dolazi iz riječke tvrtke Almes-eko koja se bavi uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, a taj je smjer odabrao ponajprije zbog multidisciplinarnog pristupa problematiči.

  • Predavači su različitih struka, s iskustvom iz javnog i privatnog sektora, što omogućuje sagledavanje istog problema s različitih aspekata. Isto vrijedi i za polaznike od kojih se u raspravama, koje su sastavni dio predavanja, također može mnogo naučiti. Studij je dinamičan i prilagođava se potrebama polaznika i smatram da daje dobru vrijednost za uloženi novac – govori Branka koja će u svom svakodnevnom radu moći primijeniti stečena znanja, posebno vezano za financijsko vrednovanje projekata te pripremu dokumentacije za aplikaciju prema pretpristupnim fondovima EU.

Trenutačno prvu generaciju čini samo 13 polaznika, manje nego što je planirano jer je proces akreditacije studijskog programa završen tek u rujnu. U kratkom razdoblju nisu uspjeli javnost više upoznati s poslijediplomskim studijem, a i velike energetske kompanije već su imale zatvoren proračun za usavršavanje svojih djelatnika. No upravo razgovaraju s kompanijama za sljedeću generaciju, a već imaju i prijavljene kandidate. Tu bi se mogli pronaći i studenti iz susjednih zemalja. Naime, u prvoj generaciji studenata nema stranaca, iako je bilo puno upita iz BiH i Slovenije. Razlog je vjerojatno i relativno spora procedura nostrifikacije stranih diploma, zbog čega kandidati nisu uspjeli upisati studij u prosincu. No namjera je svakako internacionalizirati studij i ponuditi ga u zemljama u okružju. Sudeći prema tome, ovo je tek početak pravoga regionalnog energetskog obrazovanja.