Kombua, a u Japanu se čak 75 posto algi koristi kao nori, odnosno poznata tanka alga kojom se omotava riža za tradicionalni sushi. Alge se mogu koristiti kao dodatak hrani ili posebno brašno koje se koristi kao dodatak hrani za stoku, pa i visokovrijedno gnojivo.
Stručnjacima je već sada jasno da se alge mogu koristiti i u pripremanju zdrave hrane, iz njih se mogu voditi omega 3 masne kiseline i još niz spojeva koji se koriste u biotehnologiji. Neke makroalge imaju sposobnost apsorpcije iona teških metala iz onečišćenih voda poput cinka ili kadmija, pa time direktno pročišćavaju vodu, a neke se izolirane tvari iz algi koriste u kozmetičkoj, farmaceutskoj, kemijskoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji.
No, ni tu nije kraj njihovoj uporabnoj vrijednosti. Sve je više najava o mogućnostima da se upravo alge koriste i kao dobra zamjena za fosilna goriva, kojima očito čovječanstvo nije previše zadovoljno, ali i ne zna što će s njima. Visoke cijene nafta, sve više cijene hrane, ali i pojava raznih biogoriva otvorili su prostor posebno ‘algakulturi’ u kojoj svoje mjesto pronalazi biljno ulje, biodizel, bioetanol, biobutanol i druga biogoriva uz korištenje zemljišta koja nisu pogodna za poljoprivredu.
Jedan od visokih dužnosnika kompanije koja proizvodi biogoriva nedavno je potvrdio da alge mogu proizvoditi više nafta u maloj garaži za dva automobila nego što se klasičnim načinom može proizvesti na polju veličine nogometnog terena. Razlog se krije u tom što cjelovita alga koristi sunčevu svjetlost za proizvodnju lipida, odnosno ulja. Još je zanimljivija procjena Američkog ureda za energiju koja kaže da alge mogu kao gorivo zamijeniti sva naftna goriva u SAD-u, ali to će zahtijevati prostor od 39.000 četvornih kilometara, što je sve zajedno samo 0,42 posto površine SAD-a ili oko polovine površine savezne države Maine.