Home / Biznis i politika / Moscovici na čelu Euro grupe?

Moscovici na čelu Euro grupe?

Nakon čega je završio na École nationale d’administration, gdje mu je Dominique Strauss-Kahn bio profesor. Političku karijeru gradio je brzo i uspješno pa je još u vladini Lionela Jospina bio zamjenik ministra za europske poslove. U srpnju 2004. bio je izabran za jednog od 14 potpredsjednika Europskog parlamenta, u kojem je ostao dva mandata.

Naoružan teorijskim znanjem, iskustvom rada u Europskoj uniji i izvrsnim znanjem engleskoga jezika, Moscovici očekuje delikatna situacija rješavanja mnogih problema na nervoznome financijskom tržištu i uravnoteženje proračuna – on se zauzima za politiku poticanja rasta umjesto oštrih mjera štednje, što propagira Njemačka.

Inzistirat ćemo na tome da se pitanja europskih financija ne rješavaju kozmetički, nego da uistinu preorientiramo i iznova uravnotežimo europske integracije – obećao je. Jedna od prvih zemalja koje trebaju vratiti u ravnotežu jest Španjolska. Moscovici je pritisnuo za kapitalizaciju španjolskih banaka i stvaranje jedinstvene europske banke supervizorice do kraja 2012. Da bi se sve obavilo što uspješnije, on smatra da u pregovore treba kvalitetnije uključiti Španjolsku i Italiju, što su mnogi odmah protumačili kao njegov okupljanje fronte protiv Njemačke.

Za razliku od prijašnje vlade Nicolas Sarkozyja smatram da moramo raditi zajedno, a ne stvarati konstrukciju Europe ograničenu na njemačko-francusku vezu. Ako radimo zajedno, to je korisno. Nije riječ ni o čemu usmjereno posebno protiv Njemačke – opovrgnuo je nagađanja.

U skladu s tim Moscovici se zauzima za dijeljenje tereta europskog duga među svim zemljama. Ne vjeruje, naglasio je, u to da će veća europska integracija Francusku stajati suvereniteta u tradicionalnom smislu. Smatra da integraciju treba produbljivati korak po korak, građeci solidarnost; onda će se suverenitet podijeliti, ali ne i narušiti.

Na domaćem terenu Moscovici najprije mora smisliti kako nadoknaditi crnu rupu u proračunu, za što mu trenutačno treba najmanje sedam milijardi eura. Za sada je optimističan pa je početkom mjeseca potvrdio da sve teče prema planu. Potrebni novac naplatit će od najbogatijih i – ‘voilà’! Samo dodatnim porezom za sve koji imaju neto bogatstvo veće od 1,3 milijuna eura prikupit će iznad 2,3 milijarde eura, a novim porezom na tvrtke skupit će dodatnih 2,9 milijardi. Državna potrošnja iduće će godine ostati na istoj razini, a povećanje za zdravstvo, najavio je, bit će manje od 2,7 posto, što je ipak iznad preporuke nezavisnih revizora. Prema planu, javna potrošnja, koja je u usporedbi s BDP-om najviša u Europi iza Danske, trebala bi se neznatno popeti na 56,2 posto, a zatim do 2017. lagano spustiti na 53 posto.

Međutim, to nije kraj izazovima jer iduću godinu deficit mora spustiti na tri posto da bi se izvršio plan te da bi Francuska zadržala dobro raspoloženje na tržištu. Nezavisni revizori odredili su da će mu za to trebati mjere štednje kojima će osigurati najmanje 33 milijarde eura, što se u načelu može ostvariti oštrim rezovima u broju zaposlenih u javnom sektoru. Moscovici ne smatra da se može uspjeti prevelikim mjerama štednje, kao što tvrde Nijemci.

Na Financijskom forumu EU održanom prije desetak dana naglasio je da Francuskoj treba dinamičnije i učinkovitije financiranje ekonomije koju ne smije ugroziti dodatna regulacija financijske industrije. Reforma bankarskog sektora i sprečavanje špekulativnih aktivnosti na tržištu jedno je od Hollandeovih predizbornih obećanja. Moscovici smatra da već postavljena stroga međunarodna pravila, prije svega Basel III, trebaju služiti da se vrati povjerenje na tržište te je najavio kako će pozorno pratiti njihovu provedbu. Jednako tako sve reforme treba provoditi s mnogo opreza kako se industrija ne bi dodatno tresa, za što ima dosta mjesta dok se god vodi računa o rizicima. U tom smislu smatra da se francuske banke ne trebaju žuriti s provedbom Basela III prije roka jer bi to značilo slabiju mogućnost kreditiranja realnog sektora. Smatra i da bi SAD svu regulaciju trebao primijeniti na vrijeme kako bi se osigurali jednaki i poštenci uvjeti.

Vladin pristup ne sviđa se svima. Prije tjedan dana skupina utjecajnih ekonomista i direktora najvažnijih francuskih tvrtki odaslala je zajednički apel Vladi da francusko gospodarstvo hitno zahtijeva šok-terapiju kako bi se srezala cijena rada i potaknula agilnost domaćih industrija. U srži tog apela, bez presedana u Francuskoj, zahtjev je za prijenos socijalnih davanja na izravne poreze. Naime, nova je vlada umjesto toga, prema njihovu mišljenju, već napravila štetu odlučivši poništiti Sarkozyjevu odluku da neke namete prebaciti na PDV. Francuski poslovnjaci i do sada su oštro kritizirali Vladu koja ih želi opteretiti novim poreznim nametima.

Zabrinutost je također velika zbog rekordnoga trgovinskog deficita od 70 milijardi eura. Moscovici je odmah odgovorio da smanjenje socijalnih nameta za poslodavce nije tabu-tema i ako se postigne konsenzus među socijalnim partnerima, mogu se provesti neke mjere. Ostali Vladini članovi upozorili su na to da će trebati više vremena da se uvedu promjene. Moscovici je u sljedećih nekoliko mjeseci odlučio riješiti ograničavanje nekih skupih navika, kao što su goleme isplate pri odlasku u mirovinu i dobivanje dionica za direktore u tvrtkama u privatnom sektoru. Maksimalne plaće za direktore javnih poduzeća već su srezali na 450 tisuća eura na godinu.

Ne namjeravam kazniti, kriviti i stigmatizirati one koji zarađuju mnogo, međutim moramo stati na kraj nepodnošljivoj hipernejednakosti.

Zvuči kao san svakog lijevo orijentiranog birača. U skladu sa sentimentom Moscvici je obećao da će radnici od sada imati zajamčenoga predstavnika u upravama tvrtki. Sigurno neće naići na laude kad se s kolegama u Vladi ponovno uhvati mirovinskog sustava koji je, čini se, unatoč teško podnesenim Sarkozyjevim reformama ponovno u debelome minusu. Moscovici, naime, mora voditi računa o nečemu mnogo opasnijem – tome da se javni dug koji želi smanjiti trenutačno penje na 90 posto BDP-a.