Multimilijarderi Ujedinjenih Arapskih Emirata pokajali su se zbog razmetnog ponašanja koje je ugrozilo zdravlje planeta. Postali su toliko ekološki osviješteni da grade prvi grad bez ugljičnog otiska na svijetu.
Neka presuše svi svjetski izvori nafte, ma neka globalno zatopljenje opusti još koji kutak zemlje! U Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), trećoj svjetskoj velesilu u izvozu crnog zlata, ne kane zbog toga plakati. Bez obzira jesu li tek inatljivi ili praktični, stanovnici države koja posjeduje desetinu poznatih naftnih rezervi na planetu imaju pričuvni plan kako bi i u najcrnijim vremenima nastavili živjeti u svojim sadašnjim visokim standardima. Razvijaju novi izvor blagostanja: Masdar, pametni grad bez ugljičnog otiska.
Bogatstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata dosad se mjerilo superlativima. Relativno mlada država koja je tek lani ušla u društvo četvrtdesetogodišnjaka federacija je koju čini sedam emirata – Abu Dhabi, Dubai, Sharjah, Ajman, Umm al-Qaiwain, Ras al-Khaimah i Fujairah. Stanovnici su im navikli na raskoš u pustinjskim uvjetima jer su pod pijeskom četiri petine površine države, koju ipak ispresijecaju bogate oaze, planinski vrhovi i plodne oranice. Suprotnosti vidljive u krajolicima, ali i običajima stanovnika, postale su svijetu itekako intrigantne. Kako turizam u UAE-u ne bi streljivito rastao kad gostima nude samo sjaj i sve naj… što se uopće može zamisliti: od najviših zdanja do najzdravijih spa-centra, od najluđeg šopinga do najuzbudljivijih odmora?! Mala cijena koju njihovi gosti ipak moraju platiti jest ta što svog partnera ili partnericu na ulicama ipak ne mogu primiti za ruku. Kao i u većini muslimanskih zemalja, javno iskazivanje nježnosti smatra se nepočudnim, pa čak i kažnjivim djelom. Nevjenčani parovi ne bi smjeli uzeti ni zajedničke sobe u hotelima, barem tako stoji u preporukama iz veleposlanstava Ujedinjenih Arapskih Emirata u Zapadnim zemljama. U UAE-u, barem na papiru, nikakva dekadencija nije u modi.
Ujedinjeni Arapski Emirati postali su zreli kad je riječ o industriji luksusa. Na tržištu se pojavilo sve više konkurencije, pa nakon što su pokupovali sve premium proizvode koje im je srce poželjelo, posvetili su se jačanju premium usluga. Primjerice, u Chalhoup Groupu, jednom od vodećih dobavljača luksusa na Bliskom Istoku, zaključilo se da se i prebogato emiratsko tržište ove godine moralo usredotočiti na novu i sve veću skupinu potrošača koja k njima dolazi trošiti svoj novac – Kineze. Izvrsnost se traži i u pristupu i u inovativnim uslugama. Vlasnicima blaga u Emiratima takva lekcija ne treba. Dobro znaju gdje se i u najcrnijem kriznom razdoblju krije prilika za napredak i daljnje zgrtanje bogatstva. Prema nedavno objavljenom izvještaju magazina Arabian Business, koji se podudara s Forbesovom ljestvicom najbogatijih, na popisu najbogatijih Araba na svijetu kao prvi iz UAE-a smjestio se Abdulaziz Al Ghurair, vlasnik i CEO Mashreqbanka, poslovnog carstva koje nisu pretrpjela oštećenja ni veze s megalomanskim ulaganjima u Dubaju, koje je globalna kriza dobro uzdrmala. Bogatstvo tog bankara lani je procijenjeno na 6,52 milijarde američkih dolara. Njegov rang među najbogatijim ove se godine spustio za tri mjesta (sada je ukupno 12.), ali se popravio njegovom sljedbeniku – Majdu Al Futtaimu – pa je sad s bogatstvom od 4,9 milijardi dolara 16. najbogatiji Arap na svijetu. Dok su bankar i ‘građevini’ prošle godine morali priznati nešto slabiji ritam bogačenja, tom se ‘trgovcu’ posrećilo. Majid Al Futtaim poznat je kao tvorac jednog od najvećih centara za šoping i razonodu na svijetu – City Centrea u Dubaju koji na godinu privuče više od 120 milijuna posjetitelja. Za podsjetnik, njegov je i Mall of the Emirates, dom hotela Kempinski označenog s pet zvjezdica i prvoga unutarnjeg skijališta na svijetu. Znaju bogataši da potrošnja zadovoljnih gostiju najbolje deblja njihove novčanike.
