NOKIA

Jedan od vladajućih trendova suvremenoga turizma jest i ‘skitničarenje’, zapravo putovanje koje postaje stil života. Moderni skitnice odlaze na svoj godišnji odmor nemajući pred sobom nikakav zadani itinerer, vrijeme nije kategorija u kojoj računaju, a ciljevi im nisu unaprijed zadani. Zato su do zuba naoružani avanturističkim duhom i željom da upiju atmosferu i što bolje upoznaju lokalne običaje i stanovništvo. Često im je za to dovoljan ruksak, u koji su potpali samo najnužnije i palac koji će im osigurati prebacivanje iz mjesta u mjesto. Jer bez obzira na to što im vrijeme ne predstavlja važnu stvar u životu, ipak ga je malo, a toliko je toga što treba posjetiti i novoga doživjeti.

Nokia je propustila na vrijeme uočiti promjenu trenda prema pametnim telefonima i tu pogrešku skupo plaća, zato su, prije svega, potrebni promjena strategije i ulaganje u nove proizvode. Dok nije shvatila što se događa, Samsung i Apple gotovo su je pokopali. Koraci su napravljeni, ali možda prekasno. Nokia je odustala od operativnih sustava MeeGo i Symbian, koji su po mnogima bili loši, i odlučila na nove telefone instalirati Microsoftov Windows Phone 7 nadajući se da će tako prekrenuti trend. Međutim, čini se da je trenutak propušten, prve brojke ne obećavaju, što posebno zabrinjava jer su gotovo sve karte bačene upravo na tu promjenu koncepta. Istodobno kompanija razvija novi operativni sustav koji bi trebao biti spreman sljedeće godine.

Lumia, nova linija pametnih telefona u suradnji s Microsoftom, pobudila je solidan interes i polučila dobre recenzije, no količina prodanih uređaja još je značajna u usporedbi s količinom koju iskrcaju Samsung ili Apple. Prodaja pametnih telefona u prvom kvartalu pala je s 24 milijuna na 12 milijuna uz pripadajuće loše financijske rezultate. Međutim, prodaja ‘pristupačnih’ telefona opet pati zbog Samsunga i drugih dalekoistočnih, jeftinijih proizvođača – pala je sa 108 na 83 milijuna prodanih uređaja.

Analitičare trenutačno najviše zabrinjava količina gotovine, zasad još dovoljnih pet milijardi eura, koja bi mogla vrlo brzo iscuriti. Imajući na umu gomilanje gubitaka, potrebna ulaganja u nove proizvode i dugove (početkom 2014. na naplatu stiže čak 1,25 milijardi eura), to bi se moglo brzo istopiti, pa neki već pišu osmrtnice u obliku mogućeg preuzimanja od partnera Microsofta ili konkurenta Samsunga, no za to je ipak možda prerano. Nokia je već jedanput bila spašena s ruba propasti početkom 90-ih napravivši zaokret i uloživši sve na tada mali Odjel mobil- tela, ali veoma se sumnja u mogućnost ponavljanja takva preokreta u današnjim okolnostima. Tada je ‘nanjušila’ i anticipirala novi trend. Međutim, danas je situacija posve drukčija, trend se već dogodio pa je pitanje može li se nekako u njega uključiti unatoč golemu zaostatku. Konkurencija je jednostavno protrčala pokraj Nokije i preuzela tržište u čijem je stvaranju, uostalom, aktivno sudjelovala. Malo optimizma može pružiti dobar prijam novih mobitela koji bi tijekom godine mogli uhvatiti korak s konkurencijom i možda promijeniti izgleda za sljedeću godinu.

U sljedećih sedam godina EU će izdvojiti 446 milijuna eura za provođenje svoje zdravstvene politike. Kad u rujnu prihvati nacionalnu strategiju, Hrvatska će se moći uključiti u korištenje strukturnih fondova EU. Strategija EU za zdravstvo ‘Zajedno za zdravlje: strateški pristup za EU 2008-’13.’ ima za cilj pružanje konkretnih poboljšanja zdravstva u Europi kao i pristup rješavanju problema u zdravstvu na globalnoj razini. Strategija se provodi u državama članicama i regijama kroz niz financijskih i organizacijskih instrumenta koje je uspostavila Komisija.

U izradi strategije sastavljajući su se rukovodili s četiri načela: fokus na zajedničkim vrijednostima zdravlja pri čemu je bolesnik u prvom planu; na ulaganje u zdravlje ne gleda se kao trošak nego kao ulaganje jer je zdrava populacija preduvjet za ekonomsku produktivnost i prosperitet; integriranje zdravstvenih mjera u niz drugih relevantnih politika, npr. politika okoliša, duhanskih proizvoda, lijekova itd. te jačanje utjecaja EU u području globalnog zdravlja kroz veću suradnju s međunarodnim organizacijama.

Postavljena na tim temeljima, strategija bi trebala ostvariti tri cilja: njegovanje dobrog zdravlja u Europi, koja stari jer je starenje stanovništva povezano s povećanjem troškova zdravstva i nužnošću novih pristupa, zaštitu građana od zdravstvenih rizika (mehanizmi pripravnosti, nadzora i odgovora na prijetnje zdravlju kao što su HIV/AIDS, TBC, bioterizam, ptičja gripa) te potporu dinamičnom zdravstvenom sustavu i novim tehnologijama. Politika EU na području zdravstva zamišljena je kao nadopuna nacionalnim politikama iz nekoliko razloga, između ostalog zbog: kontrole i praćenja zdravstvenih usluga i osiguranje kvalitete.

Ministri zdravstva zemalja članica EU razgovarali su o programu EU za područje zdravstva za razdoblje 2014.-20. i odredili prioritete. To su: stvaranje inovativnih i održivih zdravstvenih sustava; povećanje pristupa boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj zaštiti svih građana EU; promicanje zdravlja i sprječavanje bolesti rješavanjem ključnih rizičnih čimbenika većine bolesti, a to su pušenje, alkoholizam i pretilost i zaštita od prekograničnog širenja bolesti. Europska komisija predložila je da se za zdravstveni program EU u sedmogodišnjem razdoblju izdvoji 446 milijuna eura.

Hrvatska dovršava svoju nacionalnu strategiju ‘Zdravstvo 2020.’, koja bi u rujnu trebala biti prihvaćena u Hrvatskom saboru. Informatizacija zdravstva, ulaganje u ljudske resurse, preventivne javno-zdravstvene akcije te poboljšanje komunikacije s pacijentima ključni su instrumenti razvoja zdravstva u razdoblju od 2012. do 2020. Cilj hrvatskog zdravstva je što hitnije uklapanje u zdravstvene standarde EU kao i uključivanje i korištenje strukturnih fondova EU.