svibanj 2012. KONTROLNA PLOČA

Članovi Liderova Kluba izvoznika na svojem su se susretu zauzeli za strateško određivanje prema industrijama s izvoznim potencijalom koje će biti motor svima ostalima.

Izvozna klima još nije povoljna jer Vlada u prvih šest mjeseci nije učinila ništa za izvoz, rečeno je na četvrtome susretu Liderova Kluba izvoznika na temu ‘Koje olakšice za istraživanje i razvoj trebaju izvoznici?’. Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović i njegova zamjenica Manuela Tašler rekli su da je ocjena izvozne klime u Liderovu Klubu izvoznika od negativne, kakva je bila prije tri mjeseca, ipak podignuta na minus dva, i to zaslugom potpredsjednika Vlade Nevena Mimice, koji se angažirao na CEFTA-i, predsjednika Ive Josipovića, koji je napokon počeo spominjati izvoz, te ministra financija Slavka Linića, koji jedini ističe važnost izvoza u Vladi.

Gordana Kovačević, predsjednica Ericssonova Nikole Tesle, koja je bila domaćica susreta Liderova Kluba izvoznika, istaknula je da je udio visokotehnoloških proizvoda, među koje se ubraja i ICT, u hrvatskome industrijskom izvozu samo četiri posto, a prije dvadesetak godina bio je glavnina izvoza.

Osim obujma problema je hrvatskog izvoza njegova struktura, što je, napomenula je Kovačević, dugoročno pogubnije od toga jesmo li ove godine izvezli deset posto više ili manje. Hrvatska se, dodala je, još nije strateški odredila prema industrijama koje imaju izvozni potencijal. Među takve svakako se ubraja ICT, koji se i na državnoj razini mora strateški pozicionirati kao industrija koja će biti motor svim ostalim industrijama. I dok Kina do 2020. planira izdvajati pet posto BDP-a za razvojno-istraživačke aktivnosti, a Europa tri posto, Hrvatska izdvaja samo 0,7 posto, zbog čega zauzima nisko mjesto u Europi. U Ericssonu predlažu uvođenje novog modela poreznog poticaja za ulaganja u istraživanje i razvoj koji bi omogućio da se pravo na korištenje poreznim olakšicama ostvari u razdoblju duljem od sadašnjih pet godina. Tako bi se osigurala dodatna sredstva potpore za reinvestiranje u nov ciklus ulaganja u razvojno-istraživačke aktivnosti, objasnila je Kovačević.

Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta za znanost i tehnologiju Saša Zelenika priznao je da situacija nije poticajna, odnosno da su startne pozicije loše te da će trebati i vremena i strpljenja da se krene u drugom smjeru. Imamo mnogo strukturnih problema, prema inovativnosti na tridesetom smo mjestu od 34 zemlje, imamo sedam patenata na milijun stanovnika, a prosjek u EU jest 116, nabrojio je Zelenika. Udio proizvodnje u posljednjih 10-ak godina pao je s 22 na 19 posto BDP-a. Za investicije za istraživanje i razvoj 60 posto sredstava ide iz državnog proračuna, a 40 posto iz gospodarstva. BICRO i HIT transformirali su se i spojili u Poslovno-inovacijsku agenciju, za čijeg će se ravnatelja uskoro raspisati natječaj, najavio je pomoćnik ministra. – U suradnji s HAZU-om i drugim članovima znanstvene zajednice napisane su smjernice za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pa se nadamo da će biti gotova do kraja godine – rekao je Zelenika.

Istodobno se u Ministarstvu gospodarstva ustrojila Agencija za investicije i konkurencnost. U suradnji s tim ministarstvom radi se na nacionalnoj inovacijskoj politici. Zelenika je stao u Vladinu obranu i istaknuo da se u njezinim radnim tijelima mnogo govori o izvozu i radi na mnogočemu, no da javnost to ne zna. Kad je riječ o njegovu ministarstvu, rekao je da se od njega teško može mnogo očekivati, odnosno da to tijelo može malo mijenjati u situaciji u kojoj 90 posto novca koji dobiju iz proračuna odlazi na plaće.

Direktor za strateško upravljanje u JGL-u Teo Rakočević istaknuo je da je Vladin zadatak napokon definirati strateški plan i razvoj države te kao i druge zemlje ciljano ulagati u razvoj tri ili četiri industrije.

Osim nedostatka investicijske kulture problem je nepovezanost između visokog školstva i gospodarstva, rekao je Rakočević i dodao da bi se metodologija učenja trebala mijenjati još u osnovnoj školi i naglašavati kreativnost i inovacije, a ne puko usvajanje informacija. Svakako treba, smatra, povećavati i izdvajanja za razvoj i istraživanja, i to iz godine u godinu. Direktorica Odjela za istraživanje i razvoj u Podravci Jasmina Ranilović rekla je da je ta tvrtka mnogo ulagala u formalno znanje, ali disperzirano, i da joj trebaju kompetencije znanstvenih menadžera koji dobro poznaju strategiju biznisa i vanjskih institucija.

• Mi u Podravci radimo na umrežavanju i želimo raditi s najboljim agencijama i institucijama – istaknula je.

Komentirajući zašto Hrvatska nije povukla više novca iz fondova EU, rekla je da to nismo znali učiniti jer je riječ o složenu postupku; novac su izvlačili pojedinci, a oni u industriji.

Hrvatski izvoz i u svibnju ne uspijeva uhvatiti čak ni skromnu lanjsku razinu, a kamoli premašiti je. Sa svibanjskim iznosom od 783 milijuna eura ukupno je u prvih pet mjeseci u izvozu ostvareno 3,76 milijardi eura, što je 3,5 posto manje nego u istome lanjskom razdoblju. Takvu je rezultatu najviše pridonio pad izvoza od 7,5 posto u zemlje Europske unije, pri čemu u negativnom smislu i dalje odskače Italija, naše najveće izvozno tržište. Na tom su tržištu hrvatski izvoznici u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostvarili 581 milijun eura, odnosno 114 milijuna manje nego u to vrijeme lani. Od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta pad je zabilježen na još dva. Izvoz u BiH, drugo po veličini hrvatsko izvozno tržište, u pet je mjeseci iznosio 449 milijuna eura i bio je 1,6 posto manji nego lani. Za 3,3 posto pao je i izvoz u Sloveniju, gdje je iznosio 320 milijuna eura. Rast od 2,1 posto ostvaren je u izvozu u Njemačku, gdje je iznosio 411 milijuna eura, a znatno je, za 30,2 posto, porastao izvoz u Austriju, gdje je vrijedio 280 milijuna eura.

Oreba je zasmetalo i osnivanje novih agencija koje je najavio pomoćnik ministra pa je upitao zar ih uopće treba uz toliko postojećih. Smatra da treba povući jednostavne i konkretne poteze, i to tako da se poguraju tri-četiri kompanije s potencijalom za rast jer bi i Hrvatska mogla imati svoju korporaciju kao što je Nestlé. To bi, primjerice, mogla biti Podravka.

• Izgurajmo te kompanije kratkoročno, a onda dugoročno stvarajmo pretpostavke i strateške smjernice kako bi država napokon krenula u pravom smjeru – poručio je Oreb. Liderovu Klubu izvoznika od prošlog su se sretni, održanog prije tri mjeseca, pridružile tri nove članice: Ina, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) te Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM). Tu visoku privatnu školu predstavila je njezina prodekanica Maja Martinović rekavši da zapošljavaju više od 80 ljudi, imaju međunarodni ured te sklopljene ugovore sa stotinjak institucija u svijetu s kojima surađuju i razmjenjuju studente. Na kraju je Dejan Ljuština iz Deloittea, navevši Tursku kao uspješan primjer, zaključio da su za uspjeh ključne radne navike i brzina rješavanja problema.

Srđan Orebić, predsjednik Uprave Badela 1862, upozorio je na to da se otkako prelazi preko nekih poražavajućih podataka kao što je, primjerice, onaj o porastu izvoza zlata, kojeg je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno u vrijednosti od 60 milijuna eura, jer to znači da nas čeka pad potrošnje s obzirom na to da su ljudi došli u situaciju da prodaju čak i zlatna zubala.