-
Tko su članovi CFI-ja Croatia, koji su uvjeti za članstvo? Je li članstvo ulazna karta na svjetsko znanstveno tržište? To nema veze sa znanstvenim tržištem. Svatko može postati član, od studenata do akademika, a ima nas 35. Ne širimo se masovno, zanima nas kvaliteta, a ogranak imamo u Splitu.
-
Koliko je CFI Croatia samostalna u odnosu na američki CFI? Nemamo beful iz središnjice da moramo raditi to i to, sami organiziramo tribine o zanimljivim i aktualnim temama. Problemi u Indiji, SAD-u ili Hrvatskoj su različiti, pa smo zbog toga potpuno neovisni.
-
Protiv kojih se dogmi današnjice bori CFI i na koji način ih se može eliminirati u Hrvatskoj? Odnos prema ženama još uvijek je dogma. Zbog svoga položaja žene često nazivam autsajderima društva. Crkva nije protiv žena, ali nikad nisam čuo da kardinal Josip Bozanić kaže da žena može imati karijeru i utjecaj u društvu. Prisutna je i dogma o medicinski potpomognutoj oplodnji, koja je znanstveno argumentirana. Stanovite dogme vezane su i uza sredinu, pokazuju to reakcije na Gay Prideu, kojem je cilj šokirati ljude da počnu razmišljati drukčije. Civilizacijsko ponašanje je pokušati razumjeti i tolerirati.
-
Koji mitovi prošlosti ometaju općedruštveni napredak? Mit o naciji. Od hrvatskog stvaramo mitologiju, koja je bila dobra samo u 19. stoljeću kad se trebalo boriti protiv mađarizacije i službenoga latinskih jezika…
-
Kad se govori o naciji i nacionalizmu, doima se da su Hrvati najekstremniji. Mislite li da jesu? Treba doživjeti nacionalizam nekih drugih zemalja da se shvati što je to. Nacionalizma itekako ima u Francuskoj, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, a i drugdje… Daleko od toga da optužujem Hrvatsku, ali do Domovinskog rata mislio sam da su Hrvati tolerantniji. Iako sam bio iznenaden, mogu reći da nismo ni bolji ni lošiji od okruženja.
-
Na koji se način može rušiti mit? Članovi CFI-ja slažu se da ne treba ćići agresivno u eksplicitnu negaciju, nego na pozitivan način iznijeti argumente. Činjenice o kralju Tomislavu treba predočiti razumno. Kažete li nekome izravno da je u krivu, ako je konfrontiran s novostima, reagirat će loše. Treba naučiti ljude prepoznati argumente.
-
Što znanost danas znači u odnosu na filozofiju, religiju i humanizam…? Tko bi danas trebao promicati vrline i temeljne vrijednosti? Danas pritiskom na tipku komuniciramo s Japancem, Kinezom ili bilo s kim. Zapad slijedi Platon, a Kinezi Konfucija i pitanje je kako se sporazumjeti. Neke univerzalne vrijednosti moraju se uobličiti na svjetskoj razini, a to može samo znanost. Jedan ‘Petrica Kerempuh’ toliko je savršen da ne mogu zamisliti da nestane, ali to je naše lokalno i jednom Kinezu ne možete ga prevesti, kao ni Srbinu ili nekom drugom. No, treba stvoriti duh zajedništva.
-
Mislite li da bi zbog ‘duha zajedništva’ Slavonci na zabavama umjesto bećarca trebali pjevati Stingovu pjesmu ‘It’s My Life’? Ne, apsolutno sam protiv toga. Vjerujem da bi se i moji kolege iz CFI-ja složili sa mnom, iako nismo razgovarali o tome. Šarm sredine u kojoj živimo i koju razumijemo proizvodi iznimne stvari i moramo biti ponosni na to. To je produkt lokalnog intelekta i treba ga cijeniti ako je pozitivan. Ne mislim da ćemo globalizacijom svi postati Kinezi ili prihvatiti kinesku umjetnost. Protiv sam ekonomske globalizacije jer znači profit za uski krug ljudi i ne zanima me na taj način. Svijet mora biti globaliziran da više ne ratuje, ali moraju se uspostaviti provjerene univerzalne vrijednosti važeće za sve. To neće učiniti filozofiju, religiju i književnost, ali znanost hoće. Znanost promovira znanje koje može provjeriti bilo tko i bilo gdje.
Odnos prema ženama još uvijek je dogma
Neki lobiji potpomažu proces globalizacije, koji vode oligarhi preko multinacionalnih kompanija, banaka i novčanih fondova. Služi li CFI Croatia njihovim interesima? Ne.
U znanost se ulaže mnogo manje nego u oružje, a prema neslužbenim podacima čak 90% znanstvenika izravno i neizravno radi za vojnu industriju. Koje probleme znanost treba riješiti umjesto da se bavi vojnom industrijom? Svijet mora biti globaliziran da više ne ratuje, ali moraju se uspostaviti provjerene univerzalne vrijednosti važeće za sve. To neće učiniti filozofiju, religiju i književnost, ali znanost hoće.
Zbog čega je Hrvatska toliko ovisna o američkom mišljenju i potpori? Može li znanstvenik danas biti neovisan i uspjeti? Znanstvenik mora biti neovisan u idejama i njihovoj realizaciji, ali ne može bit izoliran od svjetske znanosti. Problem je hrvatskog društva što ne daje dovoljno novca za znanost, za stvaranje okruženja za takvu kreativnost i rezultat je ovisnost o Americi i zapadnom svijetu. Amerikanci su vrlo fleksibilni, tamo ljudi daju ostavštinu sveučilištu, a kod nas Crkvi, a i duh im je još uvijek pustolovni. Ako imate novu ideju, doći će netko tko će je financirati, a propadne li, nikome ništa. Da je Nikola Tesla ostao ovdje, ne bi napravio ništa. Nije se Amerika nametnula silom nego primjerom, mladi idu tamo jer će mnogo lakše realizirati ideje.
Ne smijem se baviti političkim i ekonomskim problemima, pa je odgovor na to pitanje slučaj moga dobrog prijatelja Norvežanina, znanstvenika i profesora na Sveučilištu u Strausbourgu. Objavio je znanstveni rad o svome izumu koji nije patentirao. Vojna industrija je iskoristila to revolucionarno otkriće za opremu pilota zrakoplova F-16. Nisu ga čak ni tražili dozvolu za korištenje izuma, niti mu platili.
Može li se izrada i bacanje nuklearne bombe smatrati humanim činom? Nuklearne bombe treba razmontirati i pretvoriti u elektrane. Dok to oružje postoji, dovoljan je mali problem da se pokrene i nastane kataklizma. Znanstvenik Joseph Rotblat, koji je bio u američkom timu za izradu prve nuklearne bombe i napustio ga, izjavio je da su znanstvenici odlučili baciti bombu na Hirošimu, a ne zapovjedništvo američke vojske. Bile su dvije mogućnosti: pokažati japanskim generalima razornost nuklearne bombe na Pacifiku ili je baciti na Japan. I u slučaju bombardiranja Dresdena znanstvenici su smislili kako postići najveću štetu jer se engleski premijer Churchill htio osvetiti Nijemcima. Znanstvenici su savjetovali najprije prstenasto bombardiranje vanjskih dijelova grada, a potom središta.
Bavite se atomskom i molekulskom fizikom, konceptima kvantne mehanike i astrofizikom, razvojem zvijezda i međuzvjezdanih materijala. Što nas čeka u budućnosti? Do Marsa u idealnim uvjetima treba putovati shuttleom šest mjeseci, a doći do Alpha Centaurija može se svemirskim brodom koji leti gotovo brzinom svjetlosti. Za shuttle od 10 tona treba snaga koliko je ima u deset tisuća nuklearki Krško, a energije od nekoliko desetina milijuna tona vodika, što je nemoguće.
