Čim se zemlja zatrese, zacijelo će biti posljedica za ljude i građevine, o čemu svjedoče nedavni potresi u Italiji i oni koji su u povijesti razorili gradove i države. Seizmolozi čak predviđaju da će se zbog idućih potresa i uključenosti između tektonske ploče Apeninski polotok spojiti s Balkanom. Prof. dr. sc. Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu nedavno je s kolegama napravio neslužbenu orijentacijsku kartu trusnih područja u Hrvatskoj, utemeljenu na podacima o 40 tisuća potresa u Hrvatskoj i susjednim zemljama u posljednjih 135 godina. Iako potres prema toj karti najviše prijeti južnoj Hrvatskoj, Zagrebu i Rijeci, dok čekate apokalipsu prouzročenu potresom, vas, kuću ili most po kojem se vozite i automobil kojim upravljate mogla bi otpušati bura, koja podno Velebita, Mosora, Biokova i Kozjaka puše brzinom većom od 200 km/h i svjetski je meteorološki fenomen. Osim potresa i bura (vjetra) veliku štetu na građevinama prouzrokuju munje.
Betonske mostove poduprte lukom, poput masleničkoga i krčkoga, ne mogu srušiti udari bura. No ovješeni mostovi, poput dubrovačkoga, osjetljivi su na vibracije izazvane pulsacijama vjetra.
Najpoznatiji svjetski primjer djelovanja vjetra na građevinu je rušenje mosta Tacoma Narrows u američkoj saveznoj državi Washingtonu u studenome 1940. – Srušen je pri relativno umjerenoj brzini vjetra od 68 km/h zbog nestacionarnih, pulsirajućih opterećenja nastalih zbog nepovoljnih dinamičkih svojstava mosta u odnosu na atmosferske turbulencije – objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kozmar s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Udari bure mogu napraviti štetu na građevini kakvu ne izazivaju ostali vjetrovi. Brzina tog vjetra od oko 70 m/s izmjerena u blizini Masleničkog mosta ubraja se u najveće brzine vjetra ikad zabilježene u Europi.
U svijetu ima vjetrova sličnih buri. Primjerice, istraživanja bura i njezina utjecaja na konstrukcije u SAD-u, u Boulderu u Colorado, posebno se atraaktivna jer se dobiveni rezultati mogu primijeniti i drugdje u svijetu – kaže doc. dr. sc. Kozmar objašnjavajući da vjetar općenito na građevinama prouzrokuje stacionarna i nestacionarna opterećenja.
Stacionarna opterećenja posljedica su usrednjenih brzina vjetra. Očituju se pritiskom na dijelove fasade izravno izložene strujanju vjetra, podtlakom uz rubove zgrade koji vuku prozore i dijelove fasade prema van, a zbog odvajanja struje zraka pri strujanju vjetra preko oštrih rubova. Stacionarna opterećenja većinom nisu glavna prijetnja stabilnosti građevinskih objekata kao što su zgrade, mostovi i slično. Nestacionarna, pulsirajuća opterećenja nastala zbog vjetra u više su slučajeva velika opasnost. Pojavljuju se zbog pulsacija brzine, tj. kad brzine vjetra u nekom razdoblju znatno odstupaju od usrednjene vrijednosti. Posljedica su vibracije građevinskih konstrukcija, zbog kojih mogu nastati oštećenja, a u najgorem slučaju objekt se može srušiti. Stoga se u posljednjih nekoliko desetljeća visoke zgrade, dugi mostovi i drugi zahtjevni građevinski objekti projektiraju tako da se posebna pozornost posvećuje pulsacijama vjetra.
Bura je izrazito nestacionaran, tranzijentan vjetar, s nepredvidljivim magnitudama i razdobljima trajanja udara, zbog čega je poseban izazov projektiranje građevina izloženih njezinu strujanju. Projektiranje složenih građevinskih konstrukcija prema njihovim očekivanim aerodinamičkim performansama nezamislivo je bez provedbe opsežnih eksperimentalnih ispitivanja i računalnih simulacija – kaže doc. dr. sc. Kozmar.
Tvrdi da betonske mostove poduprte lukom, poput masleničkoga i krčkoga, ne mogu srušiti udari bura. No ovješeni mostovi, poput dubrovačkoga, osjetljivi su na vibracije prouzročene pulsacijama vjetra. Doc. dr. sc. Kozmar također navodi primjer najnovijih istraživanja provedenih na Sveučilištu Notre Dame u SAD-u koja se bave aerodinamičkim opterećenjem vozila koja prolaze mostovima izloženima buri. Samo dvije-tri sekunde jakog udara vjetra dovoljno je da vozilo odgura s ceste ili prevrne. Ako se to ne dogodi, postoji opasnost da vozač izgubi kontrolu nad vozilom.