Znate li…

duzetnika, kaže da su javni natječaji problematični s dva aspekta: Prvo, kupci u natječajnu dokumentaciju stavljaju odredbe o promjenjivosti cijene prema klauzuli koju koristi isključivo HEP-Opskrba, čime se gubi smisao javnog natječaja. Drugo je postojanje odredbe iz natječajne dokumentacije prema kojoj ponuditelji moraju imati referencu o izvršenim ugovorima o isporuci električne energije u protekle tri godine. To isključuje nastanak konkurencije HEP-Opskrbi jer ni jedan novi opskrbljivač ne može odmah ispuniti taj zahtjev – objašnjava Paravan dodajući da se problemi s kojim se susreću odnose i na kašnjenje u provođenju zakonskih odredbi, HEP-ovu prodaju električne energije povlaštenim kupcima prema administrativno definiranim cijenama koje najčešće ne odražavaju tržišna kretanja te ne transparentan obračun energije uravnoteženja.

Isto govore i drugi konkurenti. Marko Ćosić, direktor Korlee, koja pokriva Osijek, Pula, Rovinj, Đakovo, Vukovar, Vinkovce te druge gradove, dodaje još i nepostojanje kvalitetne metodologije koja bi omogućila kvalitetno planiranje. To rezultira visokim troškovima za energiju uravnoteženja, a dio tog troška odražava se i na povećanu cijenu za krajnje kupce, što je nepovoljno za njih, ali i za opskrbljivače – objašnjava Ćosić.

Žale se i u tvrtkama koje ne rade na području javne rasvjete. Primjerice, u Enzyme, koji je orijentiran isključivo na tržište poduzetnika. Direktor Marko Sopić uočava i nedovoljnu informiranost potrošača, koji su godinama navikli na činjenicu da struju plaćaju isključivo HEP-u. A s obzirom da je, kako kaže, tržište još uvijek nepoznato, ne postoji ni sklonost investitora. Iako je tržište u početnoj fazi i idealan je trenutak za ulaganja, u zadnjih godinama dana koliko Enzyme djeluje kao opskrbljivač električnom energijom nismo uspjeli pronaći partnera koji bi s nama projekt mogao dignuti na višu razinu – govori Sopić, koji također navodi problem postavljanja uvjeta o dokazi-vanju sposobnosti na javnim natječajima, što otežava javljanje na natječaje manjim opskrbljivačima.

Uza sve to, s obzirom na to da je tržište još uvijek u razvoju, podložno je i čestim promjenama uzrokovanim kako domaćom regulativom, tako i pravnim nasljeđem EU. To zahtijeva konstanto prilagođavanje, pa je fleksibilnost ‘must have’. Ili bi bar trebala biti. Tu prednost, uz prilagodljivost, navode u tvrtki Ener-gija 2 sustavi, koja pruža uslugu opskrbe električnom energijom Makarskoj, Umagu, Lepoglavi, Zaboku, Sukošanu te drugima. Ona, za razliku od drugih, ne vidi nikakve velike probleme osim uobičajenih pri likom razvoja tržišta.

Važno je napomenuti da se razvija i tehnologija rasvjete. No, u Hrvatskoj zamjena klasične tehnologije LED-tehnologijom još uvijek nije uzela maha, iako se mogu postići znatne uštede u potrošnji električne energije. To, kao i postojanje više opskrbljivača, očigledno nije dovoljno osviješteno. Doduše, ne treba zanemariti da su financije jedan od razloga zašto je tomu tako. Direktor Korlee kaže da je jedan od mogućih modela koji se već primjenjuje na Zapadu istodobno ugovaranje nabave električne energije i zamjene za LED-rasvjetu, čime bi opskrbljivač kroz ostvarene uštede financirao investiciju krajnjega kupca.

A Diana Galić, članica Uprave tvrtke Nova-lux iz područja projektiranja i nadzora javne rasvjete, napominje da u većini jedinica lokalne samouprave postoji veliki potencijal za rekonstrukciju javne rasvjete. Kaže da je procjena da bi se rekonstrukcijom postojećih sustava mogle ostvariti godišnje uštede od oko 30 posto samo u potrošnji električne energije. To je potencijal od oko 110 milijuna kuna na godinu na razini Hrvatske. Ostvarile bi se i znatne dodatne uštede u održavanju.

Potencijali i problemi postoje. Uvijek su postojali. Što se prije osvijeste i krenu rješavati, to će prije liberalizacija tržišta električne energije zaživjeti u punom smislu te riječi. I ne samo to, parkovi bi nam mogli biti osvijetljeni LED-lampama.