Oliver Klesinger: Kreditiranje će ponovno rasti nakon što poraste zapošljavanje

Stručno osposobljavanje za rad u zanimanju za koje se osoba školovala nije novost uvedena tek Zakonom o poticanju zapošljavanja, koji je na snazi od 31. svibnja 2012. Zakon o radu još od 1996. regulira mogućnost obavljanja pripravnikačkog staža na temelju posebnog ugovora o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa i prava na plaću. Novost je u tome što Zakon o poticanju zapošljavanja proširuje krug osoba koje poslodavci mogu primiti na stručno osposobljavanje i omogućuje poslodavcima da dok traje osposobljavanje ostvaruju državnu potporu u obliku sufinanciranja dijela ili ukupnih doprinosa za socijalno osiguranje te osobe.

Prema Zakonu o radu, na stručno osposobljavanje mogu biti primljene samo osobe koje su završile obrazovanje za zanimanja za koja je propisana obveza polaganja stručnog ispita. Primjeri su takvih zanimanja liječnici i medicinske sestre, nastavnici i profesori, pravnici zainteresirani za rad u državnoj službi, pravosuđu ili odvjetništvu i dr.

Novi Zakon o poticanju zapošljavanja omogućuje da na stručno osposobljavanje budu primljeni oni za čije zanimanje nije propisana obveza polaganja stručnog ispita. Te se osobe mogu stručno osposobljati do 12 mjeseci. Zakon također omogućuje da se na 24 mjeseca stručnog osposobljavanja prime osobe sa završenim obrazovanjem za obrtnička zanimanja u vezanim obrtima i za zanimanja čije je obavljanje uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama. Traži se i da budući pripravnik nema više od godinu dana evidentiranog mirovinskog staža i da se dulje od 90 dana vodi u evidenciji nezaposlenih.

Različito od Zakona o radu, koji ne postavlja nikakve dodatne uvjete za sklapanje ugovora o stručnom osposobljavanju, ostvarivanje državnih potpora ograničeno je na poslodavce koji mogu osigurati kvalificiranu mentora. Poslodavci smiju primiti na stručno osposobljavanje onoliko osoba za koliko mogu osigurati odgovarajućeg mentora. Ne smiju primiti više pripravnika od broja radnika koje zapošljavaju. Isključeni su poslodavci koji su u posljednjih šest mjeseci bilo kojem radniku otkazali ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga i poslodavci koji nemaju nijednog zaposlenoga. Obrtnik koji nema zaposlenih može primiti osobu na stručno osposobljavanje, ali ako je sâm mirovinski i zdravstveno osiguran na osnovi obavljanja obrtničke djelatnosti.

Poslodavac koji primi osobu na stručno osposobljavanje dužan je s tom osobom sklopiti pisani ugovor, prijaviti je nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te napraviti plan stručnog osposobljavanja i odrediti mentora. Za primljenu osobu poslodavac je dužan plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje (20 posto), zdravstveno osiguranje (13 posto) te zaštitu zdravlja na radu (0,5 posto), ali može se koristiti olakšicom u obliku oslobađanja od obveze plaćanja zdravstvenih doprinosa. Svi se doprinosi obračunavaju na najnižu mjesečnu osnovicu koja za 2012. iznosi 2.714,60 kn; ne plaća se doprinos za zapošljavanje. Doprinos za mirovinsko osiguranje od 542,92 kn na mjesec poslodavcu nadoknadjuje Zavod za zaposljavanje. Sredstva mu se isplaćuju jednakokratno i unaprijed za cijelo ugovoreno razdoblje osposobljavanja. Ako osoba nema evidentiranog mirovinskog staža, ne plaćaju se doprinosi na osnovicu pa poslodavac nema nikakvih dodatnih troškova. Ako osoba ima malo mirovinskog staža, poslodavac se ne može koristiti oslobođenjem od doprinosa na osnovicu i sâm snosi mjesečni trošak doprinosa za zdravstveno osiguranje i zaštitu zdravlja na radu od 366,47 kn na mjesec po osobi. Dakle, za osobu koja nema mirovinskog staža poslodavac nema nikakvih troškova, a za osobu koja ima do godinu dana mirovinskog staža poslodavčev je mjesečni izdatak 366,47 kn.

Osoba primljena na stručno osposobljavanje ne smatra se radnikom u radnom odnosu iako se i na nju primjenjuju propisi radnog prava koji se odnose na zaštitu na radu, radno vrijeme te pravo na odmore i dopuste. Toj se osobi ne može naložiti prekovremeni rad, smije raditi prekovremeno samo ako pristane na to. Teče joj mirovinski staž i ima pravo na zdravstveno osiguranje, ali kod poslodavca nema pravo na plaću ni na naknadu plaće za razdoblja kad ne radi iz opravdanih razloga (npr. zbog bolovanja, godišnjeg odmora i dr.). Primitak od 1600 kn na mjesec koji osobi izravno isplaćuje Zavod za zaposljavanje nije oporeziv dohodak, nego svojevrsna potpora namijenjena podmirivanju izdataka za prijevoz, prehranu i druge osobne troškove u razdoblju stručnog osposobljavanja. Ako osoba iz nekog razloga izostane sa stručnog osposobljavanja, ne isplaćuje joj se novčana potpora.