Manje od 1000 kuna za lijekove potroši u prosjeku stanovik Hrvatske. Veća potrošnja generika smanjila je iznos koji trošimo na lijekove. O samdesetak milijuna kutija lijekova potroši se na godinu u Hrvatskoj. Stanovnik Hrvatske na lijekove potroši otprilike 997 kuna na godinu, upola manje od stanovnika regije. Pada teza da smo nacija u depresiji: na tisuću stanovnika u jednom se danu potroše 23 doze antidepresiva, što Hrvatsku svrstava na dno ljestvice europskih zemalja prema potrošnji te vrste lijekova. I prema upotrebi bezreceptnih lijekova ‘slabiji’ smo od prosjeka EU. Svake se godine u Hrvatskoj pojavljuje 15-ak novih generičkih lijekova. Još su u manjini u odnosu na originalne, ali ti jeftiniji lijekovi rastu sve brže. Veća potrošnja generika smanjila je ukupnu financijsku potrošnju: količine potrošenih lijekova rastu, ali za njih se troši manje.
Među ostalim, Hrvatska se našla na 17. mjestu indeksa zdravstvene zaštite potrošača, točno na pola ljestvice koja je postala mjerilo standarda u europskom zdravstvu. Međutim, stručnjaci uvjeravaju da su lijekovi na domaćem tržištu dostupni, osim onih protiv Alzheimerove bolesti. Ipak, revolucionarnih lijekova koji spasavaju živote i učinkovitiji su od onih koji su se primjenjivali u dosadašnjim terapijama nema previše: liječnici kažu da se na godinu pojavljuje samo jedan ili dva. Ovakvo nabacani, statistički podaci signaliziraju izazove kojima se bavi farmaceutska industrija. Konkurencija je konstruktivna, što potvrđuje osnutak farmaceutskog klastera i postojanje Udruge domaćih proizvođača lijekova. Primjerice, Pliva, najveća farmaceutska kompanija i jedini proizvođač među prvom petorkom tvrtki koje su lani ostvarile najveće prihode u farmaceutskoj djelatnosti (ostalo su veledrogerije), lani je proizvela 4,3 milijarde tableta. Naravno, svi proizvođači računaju na izvozne uspjehe.
