Nije se mnogo toga u Sisku promijenilo u razdoblju između dva posjeta Zorana Milanovića i Radimira Čačića tom gradu, prvog u prosincu, drugog ovog tjedna, ali je ostavljen dojam da su stvari krenule na bolje. Željezara je dobila novog vlasnika, ali još uvijek ne radi, Rafinerija je među onima za koje analiza A.T. Kearneyja kaže da imaju visok rizik od zatvaranja, a pokretanje proizvodnje u Segestici ujedno znači i skoro zatvaranje Badelova pogona u Šesvetama. Kako je Sisak simbol industrijskog propadanja zemlje, vodeći Vladin dvojac u njega bi trebao dolaziti svaka tri mjeseca i u njemu testirati rezultate svoje ekonomske politike.
Nakon što je 900 policajaca u subotu u Splitu od potencijalnih izgreda osiguralo tri puta manje sudionika Parade ponosa, postavilo se pitanje je li doista bilo potrebno da se za to potroši dva milijuna proračunskih kuna. Da, bilo je potrebno. Demokracija i ravnopravnost imaju svoju cijenu i ta dva milijuna kuna zacijelo su manji trošak za državu od onog koji bi nastao da su sudionici Pridea bili bez osiguranja koje je bilo sukladno ‘nabrijanoj’ splitskoj atmosferi protiv parade. A Splićani, uostalom, najbolje znaju da se, kada je ponos u pitanju, za cijenu ne pita. Dva dana prije Pridea, splitsko je Gradsko vijeće odlučilo dati jamstvo od 60 milijuna kuna za zajam svom gradskom ponosu, Hajduku.
Dobro organizirana siva ekonomija u području morskog ribarstva odnijela je veliku pobjedu nad slabo organiziranim legalnim djelovanjem. Prva i jedina hrvatska veletržnica ribe zatvorena je. Iako je riječka veletržnica djelovala nekoliko godina, slobodno se može reći da nikada nije ni oživjela. Ribe je na njoj bilo malo, kupaca još manje. Ribari u svoju obranu navode da uz veletržnicu nikada nije napravljena i organizirana nužna popratna infrastruktura, što je barem djelomično točno, osobito ako pod infrastrukturom podrazumijevamo i propise. Primjerice, da je država uvjetovala pravo na plavi dizel ili pravo na povrat na kapitalna ulaganja samo onim ribarima koji svoju ribu prodaju na veletržnici, sigurno se ne bi zatvorila.
Kako to i priliči predsjednicima iz regije, susret je održan iza zatvorenih vrata, nakon čega su novinari mogli dobiti izjave. Nije, međutim, bila riječ o predsjednici država, već predsjednicima gospodarskih komora, koji su se u utorak susreli u Zagrebu, gdje im je domaćin bio predsjednik HGK Nadan Vidošević. Iza zatvorenih vrata razgovarali su o smjerovima buduće suradnje, utjecaju hrvatskog ulaska u EU na postojeće međusobne odnose i tome slično. Možda predsjednici gospodarskih komora sa svojih pozicija i nemaju moć kakvu imaju vlade i predsjednici država, ali malo naglašavanja vlastite važnosti nikomu neće štetiti.
