Siniša Bijelić: Za solarnu elektranu Obrovac rješenje AUDIO-a čekamo već pet mjeseci

Za Obrovac je dobivena pravomoćna lokacijska dozvola, prethodna elektroenergetska suglasnost i energetsko odobrenje koje smo čekali osam mjeseci. Sad je sve stalo na potvrđi glavnog projekta jer već pet mjeseci čekamo rješenje AUDIO-a. Za ostala tri projekta bivša upravljačka struktura Ministarstva gospodarstva dala si je maksimalno truda da nam zakomplicira život. Prije izbora mnogo smo očekivali od države i njene energetske politike, posebno prema obnovljivim izvorima energije. Bilo je vrlo konkretnih i kvalitetnih prijedloga, ali nažalost ništa se od toga nije ostvarilo. Onog trenutka kad je ministar Čačić nazvao investitore u solarnu energiju kvaziinvestitorima, sve je bilo jasno.

Financijsku konstrukciju uz vlastiti kapital zatvorili smo uz pomoć građevinskog poduzetnika iz Pule za projekt Obrovac, a za ostala tri projekta partnera smo pronašli u equity FGS-u. Jasno je da je, nakon što su drastično srezane poticajne cijene, upitna daljnja suradnja. Generalno, prema starome tarifnom sustavu nije bilo problema dobiti kredit u bilo kojoj poslovoj banci jer je povrat investicije bio osam godina. Prema novom je pak 20 godina za fotonaponske neintegrirane sustave do 1 MW na polju, a 40 godina za više od 1 MW. Integrirane solarni elektrane na krovu do 30 kW jedine su koje su novim tarifnim sustavom isplative u razdoblju statusa povlaštenog proizvođača (14 godina), ali i one u kontinentalnoj Hrvatskoj. Novi je tarifni sustav, kad je fotonapon u pitanju, ‘najmešten’ da investitori odustanu pa da vjerojatno HEP uskoči kad već nitko neće. Drugima, naime, nije isplativo. Čudnovato je što je hidroelektranama ostao jednak poticaj, a netko iz Vlade stalno govori o tim elektranama.

Više ništa ne očekujemo i ne tražimo. Sve svoje kapacitete i planove usmjerili smo u realizaciju svojih projekata izvan sustava poticaja. Dakle, proizvodit ćemo struju za izvoz. Najtragičnije je što se u javnosti prikazuje da poticaji služe za bogacenje investitora, a ne uzima se u obzir da su oni u funkciji razvoja. Napominjem, 85 posto može biti udio domaćih komponente u investiciji. Samo treba pogledati koliko je sektor solara otvorio novih radnih mjesta u EU.

Marija Šutina Kujundžić, bivša vlasnica Emke iz Pregrade, preuzela je dužnost direktorice HUP Cro industrije, a DORH je protiv nje podignuo optužnicu za kazneno djelo zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju.

Marija Šutina Kujundžić, bivša vlasnica Emke, tekstilne tvrtke koja je prije tri godine završila u stečaju, preuzela je prije dva mjeseca dužnost direktorice Cro industrije u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Ništa u tome ne bi bilo sporno da protiv nje nije podignuta optužnica DORH-a za gospodarski kriminal. Kako doznajemo iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, u tijeku je sudenje na Općinskom sudu u Zlataru, a Šutina je optužena za kazneno djelo zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Održano je pet rasprava, a nastavak je zakazan za 15. lipnja.

Kad smo prošle godine raspisali natječaj za čelno mjesto Cro industrije, Šutinu su članovi izabrali prema kvalifikacijama i iskustvu u tekstilnoj industriji, s obzirom na to da je do tada bila članica HUP-a za tekstilnu industriju. U tom trenutku nismo tražili od kandidata potvrdu o nekažnjavačanju, pa nismo ni imali informaciju o tome da je sudenje u tijeku. Da smo znali, pitanje je bismo li je izabrali, barem bismo razgovarali s ljudima da vidimo o čemu je riječ. No, dok netko nije osuđen, nije ni kriv. Od sada ćemo na natječajima tražiti i takve informacije – kaže Davor Majetić, direktor HUP-a.

Na pitanje je li Šutina, pod čijim je vodstvom Emka otišla u stečaj, prava osoba za predstavnika industrije, Majetić je rekao da članovi koji su davali svoje mišljenje o kandidatima nisu imali primjedbi na njezino poslovanje.

Nakon tragične pogibije oca, Šutić je nastavila 10 godina voditi tvrtku, kad je navukla i tužbe Sin-dikata tekstila, obuće, kože i gume, koji je također protiv nje podigao optužnicu. Emka Pregrada je potkraj 2009. dobila potporu od skoro pola milijuna kuna, koju je potpisao Damir Polančec, a tri tjedna kasnije radnice su dobile otkaz ugovora o radu. Šutina je vratila novac kad je Sindikat za to saznao i protiv nje podigao kaznenu prijavu.

Sve dokumente predala sam Damiru Bajiću, a 2010. podnijela sam i prijavu protiv Polančeca i svih koji su bili umiješani u dodjeljivanje potpora. Kad je DORH počelo kopati, optužni prijedlog protiv Šutine proširen je jer je ustanovljeno da nisu korakno isplaćene sve ustege plaća. Šutina se protivila i potpisivanju kolektivnog ugovora, a postoje i sumnje da nije redovito plaćala porez, kao ni doprinose radnicima – ispričala je Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstila. Šutina je u HUP-u na probnom roku od šest mjeseci, kad će se sastati komisija koja će odlučiti je li ona bila najbolji izbor.