Prema podacima iz publikacije ‘1000 najvećih’, u četiri je godine u 417 tvrtki čak 21.608 radnika ostalo bez posla. U prosjeku, to bi značilo da je u svakoj tvrtki koja je smanjila broj zaposlenih otkaz dobilo 52-je ljudi, ali je, ondje gdje je bilo rezanja, ono bilo itekako veće.
U posljednje četiri godine 30-ak je posto najvećih tvrtki ili propalo ili smanjilo opseg poslovanja. Naime, uspoređeni podaci iz Liderovog i Fininog izdanja 1000 najvećih iz 2008. i 2011., dakle, prije krize i kad je ona već uzela maha, pokazuju da su na popisu 732 iste tvrtke. Njihov prihod u te četiri godine smanjio se 7,8, a dobit 13 posto. Ukupno gledano, tvrtke koje su preživjele krizu uspjele su povećati izvoz, ali tek za slabašnih 4,7 posto, na 62,5 milijardi kuna. Ipak, nisu prošle kroz teška vremena neokrznuto – u četiri godine u 417 tvrtki čak 21.608 ljudi izgubilo je radna mjesta (u ostalim kompanijama ili nije bilo otkaza, ili je broj novozaposlenih bio veći od broja onih koji su ostali bez posla). U prosjeku, to bi značilo da je u svakoj tvrtki koja je smanjivala broj zaposlenih otkaz dobilo 52-je ljudi, ali zapravo, ondje gdje je bilo rezanja, ono je bilo itekako veće.
U pet velikih kompanija bez posla je tako ostalo po više od tisuću zaposlenika. Crnu listu predvodi Varteks (1774 zaposlenika manje), slijede Fina (1406), Ina (1208), Pliva (1134) i HP – Hrvatska pošta (1134). Sve te kompanije provodile su, kao što se vidi iz tih podataka, velika restrukturiranja. Ne iznenađuje ni to što su otkaze masovno dijelili građevinari, s obzirom na snagu kojom ih je pregazila kriza. Viadukt je tako otpustio 888 radnika, Hidroelektra niskogradnja 767, a Konstruktor inženjering 570 ljudi. Ipak, 315 tvrtki zaposlilo je u te četiri godine bar jednog čovjeka više. Tko su ti motori zapošljavanja?