Digitalizacija poslovnih procesa uvjet je za veću konkurentnost

Svibanj 2012. donio nam je velik broj poslovnih događaja na nacionalnoj razini: konvencija, savjetovanja, okruglih stolova… poduzetnika, izvoznika, države, znanstvenika… Zajednička su svim raspravama i predloženim strategijskim smjernicama tri pitanja: Kako poboljšati poduzetničko okružje za oporavak i brži razvoj gospodarstva? Kako povećati sofisticiranost proizvoda i usluga u gospodarstvu za povećanu dodanu vrijednost, a time i za povećanje konkurentnosti, izvoza i BDP-a? Kako povećati otvorenost i efikasnost javnih institucija kao preduvjeta za razvijeno gospodarstvo i društvo?

Čini se da se ta pitanja ponavljaju i da stalno ‘netko nekog čeka’. Stoga se moramo upitati što je svakomu od nas činiti ne čekajući druge. Dakle, to su pitanja provedbe ‘u svom dvorištu’ za vlastitu poslovnu izvršnost! Pritom naglašavam poslovne procese koji su nesporno u fokusu modernizacije javnog sektora analogno te u povećanju produktivnosti i fleksibilnosti gospodarstva. Na kraju, povećanje sofisticiranosti proizvoda i usluga za veći BDP prolazi digitalizaciju poslovnih procesa uz povećanu upotrebu znanja, novih tehnologija i ICT-a.

Upravljanje poslovnim procesima (BPM) menadžerska je disciplina, ali primjena poslovnih procesa i promjene modela rada tvrtke uključuju svakog zaposlenika! To znači da su modeli poslovnih procesa (organizirani kao riznica) zapravo integrativni faktor i strategijski resurs (i tvrtke i javne institucije), odnosno predstavljaju procesno znanje tvrtke kao konkurentsku prednost. Povećanje konkurentnosti digitalizacijom prilika je koju nismo adekvatno iskoristili! Pritom su prioritet državna poduzeća i povećanje produktivnosti u njima.

Razvijena gospodarstva i društva odlikuju se vrlo uređenim poslovnim procesima, digitaliziranima unutar tvrtki, pa potpomažu i umrežavanje gospodarstva. Umrežene tvrtke povećani su potencijal za sinergiju te povećanje vanjske konkurentnosti zemlje. Ali… umrežavati se mogu samo procesno uređene tvrtke te je digitalizacija poslovnih procesa uvjet bez kojeg se ne može povećavati konkurentnost! No to je do nas, ne moramo nikoga čekati da bismo uredili poslovne procese i povećali efikasnost te stvorili preduvjetje za ‘umreženo gospodarstvo’!

Procjenjujem da je ovdje razlog ‘zastaja’ u razvoju malog i srednjeg poduzetništva (SME): boljom praksom digitalizacije poslovnih procesa SME bi imao priliku jače sudjelovati u stvaranju BDP-a! Prema podacima Eurostata, produktivnost malog i srednjega gospodarstva iznosi 7500 eura po zaposlenom (u Sloveniji 21.900 a u Irskoj 78.600), s prosjekom EU 39.900 eura po zaposlenom! Zaista, od svih podataka za koje se može reći da su ‘šahovsko sljepilo’, taj strši iznad svih…, ali to je ujedno prilika, strategijski smjer za akciju!!! Zanimljivo, na sceni je paradoks u hrvatskim tvrtkama: za vođenje investicija i projekata (koji se financiraju iz kapitalnih izdataka – capex) rasprostranjene su metode ‘projektne upravljanja’ te postoje certificirani stručnjaci za te namjene. No kapitalni su izdaci manji dio potrošnje poslovnih subjekata, u pravilu manji od 20 posto, pa onaj najveći dio, tekući izdaci poslovanja (opex) – u pravilu veći od 80 posto ukupnih izdataka, nemaju svoju stalnu ‘metodu’ upravljanja ni certificirane stručnjake, a ta metoda zove se ‘upravljanje poslovnih procesima’ (BPM). U Hrvatskoj to je jedan od najskrivenijih potencijala za povećanje produktivnosti, i u gospodarstvu i javnoj upravi!

Analiza, modeliranje i redizajn poslovnih procesa visokostručan je posao, ali su ishodišni modeli u određenoj djelatnosti isti su za cijelu branšu, pa se, dakle, mogu dijeliti i ponovno uporabiti! Ako je tako, zašto ih ne bismo javno objavljivali kao nacionalno javno znanje, kao i propise na internetu! Tada bismo povećali brzinu prihvaćanja tih novih metoda, a time i brzinu umrežavanja! Na okruglom stolu o poslovnim procesima BPC-2012. upravo je ta inicijativa bila novost i nadamo se generičkim poslovnim procesima na internetu! No za takve modele potrebne su spretnost i zrelost: da ih netko objavi, mijenja i održava te daje javni servis i prati ‘najbolju praksu’. To je izvrstan i jeftin primjer visokog potencijala za efekte, pri čemu se ostvaruje suradnja sudionika u ‘Triple Helix’: gospodarstva, vlade i akademskih zajednica! A to je put u gospodarstvo temeljeno na inovacijskim faktorima.