Piše Željka Laslavić

U natoč i dalje nepovoljnoj investicijskoj klimi turistički sektor nastavlja bilježiti rast. Lani je bilo nekoliko ključnih trenutaka koji su pogodovali takvom trendu. Odlično poklopljeni praznici, lijepo vrijeme i nesretni događaji u nekim sredozemnim zemljama išli su na ruku ponajviše hotelijerima u čijem su portfelju kam-povi.

Od 29 najvećih hotelskih i ugostiteljskih tvrtki na ljestvici, njih pet prošle je godine izašlo iz gubitka. U 2010. njihov gubitak prije oporezivanja iznosio je 253 milijuna kuna, a prošle je godine ta brojka smanjena za 93 posto na 22 milijuna kuna. Ukupni prihodi tih 29 kompanija hotelskog i ugostiteljskog sektora prošle su godine iznosili pet i pol milijardi kuna.

Nekim hotelijerima očito se počinje vraćati uloženo, naziru se rezultati investicija, a i mjere štednje kod nekih su urodile plodom. Investicije u tu djelatnost porasle su za 8,7 posto, što potiče poduzetnike na veće investiranje u turizam. Prvo mjesto na ljestvici i dalje drži Maistra koja se povećanim prihodima i smanjenjem gubitka popela za 17 mjesta u odnosu na 2010. i sada je na 147. među 1000 najvećih. U sedam godina Maistra je uložila više od dvije milijarde kuna u hotelski portfelj, a kruna Adrisova investicijskog ciklusa, luksuzni hotel Lone u Rovinju, počela je davati rezultate pa bi, prema nekim najavama, iduće godine Maistra mogla posve izaći iz gubitaka.

Jedan od većih događaja u sektoru prošle godine bilo je ujedinjavanje turističkih tvrtki Valamar grupe – Riviere Poreč, Rapca i Zlatnog otoka – u Riviera Adriju d. d., koja je na drugome mjestu najuspješnijih hotelskih kompanija. Prošle godine na njezinu je mjestu bila Riviera Poreč s gubitkom od 12 milijuna kuna, a ujedinjenjem prihoda ostalih kompanija prošle godine izašla je s popisa gubitaša.

Nekadašnji Rabac ove je godine na ljestvici zamijenila Falkensteinerova ‘greenfield’ investicija Punta Scala, koja će tek morati vratiti uloženo i pokriti prošlogodišnji gubitak od gotovo 140 milijuna kuna. Činjenica je da je cijeli sektor u posljednje dvije godine ‘stegnuo remen’, odgađale su se investicije, čekao Zakon o turističkom zemljištu, uvele mjere štednje i to je polučilo bolje rezultate u sektoru koji bi, ako se ostvare najave ministra Veljka Ostojića o smanjenju PDV-a iduće godine, odnosno izjednačavanju porezne stope sa smještajnim porezom u iznosu od 10 posto, blagajne hotelskih tvrtki mogli napuniti za dodatnih tri posto prihoda.

Bez obzira na mnogo bolje brojke, velika je opasnost za turistički sektor to što nema novih investicija ni ozbiljnijih najava u bliskoj budućnosti. Ministarstvo turizma sastavilo je katalog investicijskih projekata koji se nudi u razgovorima s potencijalnim ulagačima, no tko je zainteresiran za investicije u Hrvatskoj, zna što je na prodaju jer su to tvrtke koje već godinama čekaju investitore. Kratka sezona, još viši parafiskalni nameti, neriješeno pitanje turističkog zemljišta, nedostatak turističke strategije i dalje su velike kočnice sektora, a ako je vjerovati Ostošićevim najavama, bar dva problema trebala bi se riješiti ove godine (turističko zemljište i strategija).

Mjesečni ‘benchmark’ tvrtke Horwath HTL pokazuje da je hrvatska smještajna industrija u 2011. ostvarila porast prihoda po smještajnoj jedinici iznad osam posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je najveći rast prihoda ostvaren u kampovima i hotelima, a malo manji u turističkim naseljima. Rast prihoda uglavnom je generiran rastom zauzetosti kapaciteta, a prosječne ostvarene cijene uglavnom su stagnirale i samo manjim dijelom umjereno rasle. Istodobno, ostvaren je skroman porast razine profitabilnosti smještajne industrije, mjeren udjelom bruto operativne dobiti u ostvarenom ukupnom prihodu.

Prema Horwathovu izvješću, mjesečna dinamika pokazuje da je porast prihoda u 2011. u odnosu na proteklu godinu bio najizrazitiji upravo u pred- i posezoni, osobito u travnju, lipnju te listopadu i studenom, što je logično jer se zauzetost kapaciteta u glavnoj sezoni svake godine približava maksimumu.

U sektoru hotela i restorana prošle godine zabilježena su 652 poduzetnika, od kojih 559 malih, 75 srednjih i 18 velikih, koji ukupno zapošljavaju više od 25 tisuća zaposlenih, ne uključujući seonske radnike. U vezi s ugostiteljskim sektorom jedini su igrači koji su ušli na listu, kao i prošle godine, Globalna hrana (McDonald’s) koja je imala oko pet posto više prihode, ali je smanjila dobit za 70 posto. Druga je Pleter usluge koja posluje pod okriljem Hrvatske vojske i ona je u malom postotku rasla prošle godine i u prihodima i dobiti.

Tržište putničkih agencija izgubilo je jednog vrlo važnog igrača, jednu od najstarijih agencija Generalturist, koji je ove godine završio u stečaju nakon što su mu prihodi prošle godine pali za 20 posto, a gubitak se povećao za više od 250 posto (više od 50 milijuna kuna). Općenito većina agencija, bez obzira na neke poticajne mjere Ministarstva turizma za udruženo oglašavanje, posluje s gubicima, osim Unilinea koji je povećao prihode i dobit prije oporezivanja za osam posto. Atlas, koji posluje u sklopu adriatica.net grupe, i dalje je na prvome mjestu s prihodima od gotovo 400 milijuna kuna, ali još se ne može riješiti gubitka koji je smanjio, ali i dalje iznosi više 80 milijuna kuna.

U 2010. na listi 1000 najvećih hrvatskih kompanija bilo je devet agencija, prošle godine samo pet; ispali su zagrebački Kompas, Astarea, Spektar i Gulliver Travel. Među pet najjačih ostala je i Katarina line koja se bavi najmog 45 plovila, koji su prošle godine prevezli 23 i pol tisuće putnika. Kako se pokazalo, turizam je prošle godine potvrdio da je jedan od rijetkih sektora koji je, bar prema brojkama, uspio odoljeti recesiji unatoč smanjenoj potrošnji i gospodarskim okvirima poslovanja. Ako je suditi prema dosadašnjim najavama, ove godine očekuju se rezultati bar na razini lanjskih.