Božo Prka

Godinama pomalo uspavano financijsko, više-manje bankarsko, tržište u recesiji se prilično uskomešalo. Dokapitalizacije, okupnjenjivanja, novi igrači, gubici, rast nenaplativih kredita, likvidacija… Nije zato ni najmanje čudno što je lani čak četvrta banaka završila u minusu: osam ih je nagomilalo gotovo 108 milijuna kuna zajedničkoga gubitka. Ulazak u četvrtu godinu recesije, otpuštanja, pad narudžbi, bitka s neplaćanjima prilično su pokvarili kreditni portfelj, što pokazuje da banke ne mogu dovijeku sve rizike prebacivati na klijente. Teret recesije morale su podijeliti s ostalim ‘gubitnicima’ na tržištu, što, bez sumnje, znači da će u 2012. biti još teže poslovati.

Prošle je godine najlošije prošla Banka Kovanica, koja je završila s 28,7 milijuna kuna minusa (ne računajući Credo banku, koja nije uspjela spasiti glavu, baš kao što se ne uspijevaju naplatiti ni svi njezini klijenti). Banka Kovanica jedna je iz takozvane Holjevčeve skupine malih banaka u nevolji koje su debelo u gubicima ili na rubu minusa, s manjkavom stopom adekvatnosti kapitala. HNB zato već godinama predlaže povezivanje i okupnjenjivanje malih banaka pod kapom jednog vlasnika kako bi preživjele recesiji tsunami. Stvari su se zavrtnjele oko Centar banke, u koju je putem fonda za gospodarsku suradnju Alternative private equity fonda ušla i država. Iako talijanski vlasnici Banke Kovanice to izričajem ne potvrđuju, ona će vjerojatno biti prva akvizicija u portfelju Centar banke.

Osim Kovanice razloga za zadovoljstvo 2011. nema ni Vaba banka s minusom od 12,5 milijuna, kao ni Nava s deset milijuna kuna gubitka. Gotovo je tradicionalno među gubitašima i Croatia banka (uz aktivu od 1,8 milijardi kuna Croatia je imala gubitak od osam milijuna kuna), još jedna banka s kojom vlasnica država ne zna što bi. No zato je druga državna banka, HPB, iskazala dobit od 82,2 milijuna kuna, čak 45 posto veću nego godinu prije, što će se sigurno svidjeti budućem vlasniku s obzirom na to da je Vlada kani dati na bubenj.

No nisu sve male banke problematične. Primjerice, Imex banka godinama raste umjereno ali sigurno, pa je lani ostvarila dobit od 23,7 milijuna kuna, čak 143 posto više nego u 2010. Kreditna banka Zagreb rasla je pak 197 posto i ostvarila 15 milijuna kuna bruto dobiti.

Među velikim igračima Zagrebačka banka vlasnicima je donijela 4,5 posto više dobiti, PBZ čak 33 posto više, a Erste banka rasla je šest posto ostvarivši bruto dobit od 803 milijuna kuna. No i među velikima ima podbaca. Najveći pad dobiti ima Volksbanka (odnedavno u vlasništvu ruskoga Sberbanka), koja u odnosu na prošlu godinu bilježi 95 posto manju bruto dobit (2,4 milijuna kuna). Dobić Hypo Alpe-Adria banke pala je 80 posto i zabilježila je samo 55 milijuna kuna bruto dobiti. Lošije nego prošle godine poslovale su i Raiffeisen banka s 382 milijuna kuna dobiti, što je 15 posto manje, te Splitska sa 182 milijuna kuna dobiti ili 18 posto manje nego u 2010.

Na tržištu osiguranja takvih previranja zasad nema, stvari su davno posložene, tržišni udjeli podijeljeni. Jedina je novost najava privatizacije Croatia osiguranja, za koje vlada interes na nekoliko strana, od domaćih velikih kompanija do poljskog PZU-a, francuske Axe i ruskog Sberbanka. Tko god ga kupi, dobit će najjače osiguranje teško gotovo tri milijarde kuna koje je, uz to, lani ostvarilo gotovo 85 posto veću dobit, 105 milijuna kuna. Drugo osiguranje, Euroherc, ostvarilo je bruto dobit od 239 milijuna kuna, što je porast od čak 102 posto, a treće, Allianz, poguralo je dobit za 28,5 posto, na nešto manje od 120 milijuna kuna. Najveći skok bruto dobiti ostvarila su tri društva: Generali gotovo 500 posto (2,6 milijuna kuna), HOK osiguranje 263 posto (uz dobit od 16 milijuna kuna) te Helios Vienna Insurance 228 posto uz respektabilnu dobit od 32,8 milijuna kuna. No ima i padova: Basleru se dobiti obrušila gotovo 160 posto uz gubitak od 99,4 milijuna kuna. U gubitku je i Kvarner Vienna Insurance, i to od 90 milijuna kuna, no i uz pad dobiti u plusu su lani poslovali Uniqa, Sunce te Croatia zdravstveno osiguranje.

Najviše je, međutim, pometen sektor leasinga. Nije mnogo društava ostalo na tržištu, a ona koja jesu uglavnom su produžene ruke banaka i dio grupa. Lani su najviše rasli Erste&Steiermarkische S-leasing, gotovo 400 posto i s dobiti od 62 milijuna kuna, te Unicredileasing – s rastom od 192 posto i dobiti od 65,5 milijuna kuna. Čak ni faktoringu lani nije cvjetalo cvijeće. Ova bi godina doista mogla postati još većim čistilištem. Pomažu se zaboravljaju što je pokazao nedavni test na stres hrvatskih banaka. U HNB-ovoj varijanti šok-scenarija (istina, malo vjerojatnoga, samo pet posto), s padom BDP-a od 1,6 posto i 10-postotnim slabljenjem vrijednosti kune (zbog oskudnijeg i skupljej inozemnog kapitala), loši bi krediti skočili na čak 23 posto! Do kraja 2012. ispod regulatornog minimuma od 12 posto našlo bi se devet banaka koje drže isto toliko posto imovine, a njih četiri pale bi i ispod osam posto kapitala, što bi od vlasnika zahtijevalo financijske injekcije. Nažalost, dio te crne varijante već se ostvaruje, BDP je u prvom tromjesečju tresnuo 1,3 posto.