Home / Tvrtke i tržišta / Pravo vrijeme za nabavu novog hardvera

Pravo vrijeme za nabavu novog hardvera

Mala i srednja poduzeća nisu uobičajeno pioniri tehnoloških trendova i inovativne tehnologije. To uglavnom prepuštaju velikim dečkima, a oni radije čekaju da tehnologija pojedini ili da ju je lakše nabaviti kako bi jednom kupljena rješenja kvalitetnije odgovarala širokim potrebama. Mnogim poduzetnicima je teško odlučiti kad je pravo vrijeme za investiranje u novi hardver. Naime, ako se u investiciju ulazi prebrzo, postoji mogućnost da se već za mjesec dana kompjutorska konfiguracija nađe na velikom popustu koji će onda zauvijek ostati neiskorišten ili da ubrzo izade novi komad softvera ili aplikacije koja je uvelike ‘lakša’ te zahtijeva manju procesorsku snagu pa investicija ispadne nepotrebna. S druge strane, ako se previše čeka, produktivnost opreme pada, tvrtka postaje sve manje fleksibilna, radni se procesi usporavaju, a to se loše odražava na produktivnost.

Izvori kažu da prosječna računalna konfiguracija ima životni vijek od otprilike dvije godine. Ovisi o tome kakav je sustav kupljen, koliko su se pojedinačne komponente u međuvremenu razvijale te koliko se mijenjao softver koji tvrtka koristi. Tijekom vremena, kad sustav zastari, korisnici u principu brzo počnu primjećivati da računala nisu jednako brza kao što su nekad bila, da nemaju dovoljno prostora kako bi sačuvali svoje dokumente te da jednostavno već na papiru nemaju dovoljno jaku konfiguraciju da bi softver radio. U tom trenutku svaka tvrtka ima…

Ugrubo, komponente treba unapređivati ako je ukupan trošak za njihovu zamjenu manji od polovice troška novog sustava. To se uglavnom može lako izračunati kada tvrtka koristi stolna računala. Ako se radi uz pomoć prijenosnih računala, treba se pažljivije razmišljati jer nije jednako jednostavno mijenjati pojedinu komponentu na prijenosniku ili na stolnom računalu.

Ako ukupan trošak nije velik, neki od dijelova koji se kod stolnih računala mogu kvalitetno zamijeniti su memorija, ventilator, napajanje, DVD driveri, monitori te tipkovnice i miševi. Mijenjanje matične ploče nije nešto što mnogi vole raditi jer uobičajeno zahtijeva da se cijela konfiguracija slaže ‘ab ovo’, što ostavlja mnogo prostora za daljnje modifikacije, ali i pogreške, jer zahtijeva ponovno instaliranje operativnog sustava.

No, pravila igre mijenja fleksibilna i skalabilna tehnologija Cloud, koja odgovara na specifične potrebe korisnika koji mogu sami birati što im sve iz oblaka treba, koliko će to sve platiti i kada žele od nekog rješenja odustati jer ne odgovara njihovim potrebama. Kada se govori o Cloudu, većinom se podrazumijeva rješenje Public, koje praktično znači da korisnici sa svog računala koriste aplikacije s udaljenih poslužitelja. Hardver se koristi isključivo za prikaz korisničkog sučelja, bez obzira je li riječ o aplikaciji u oblaku, u kojem se slučaju prikazuje web-sučelje aplikacije, ili o virtualnom desktopu, kada se prikazuje korisničko sučelje operacijskog sustava. Praktično, to znači da se zahtjevi za velikom procesorskom snagom i memorijskim prostorom mnogo manji nego do sada.

Isto vrijedi i za tehnologije virtualizacije. Naime, virtualizacija u računalstvu je stvaranje virtualne (umjesto stvarne) verzije nečega, poput hardverske platforme, operacijskog sustava, uređaja za pohranu podataka ili mrežnih resursa. Ta tehnologija stoga omogućuje unaprijedjenje efikasnosti i dostupnosti resursa i aplikacija, konsolidiranje IT-infrastrukture, smanjenje troškova održavanja te iskorištavanje dosad neiskorištenih kapaciteta informacijsko-tehničke opreme.

Ključni razlozi za primjenu virtualizacije su smanjenje operativnih troškova i troškova energije te kompleksnosti infrastrukture. Pri odabiru novog hardvera treba imati na umu da kod korištenja virtualizacijskih tehnologija svi resursi idu na teret poslužitelja, tako da su dovoljni tzv. tanki klijenti, odnosno Thin Clients. Thin Client stanice obilježavaju skromne hardverske karakteristike, što znatno umanjuje njihovu cijenu i nameću se kao sve češći izbor kao zamjena za standardna stolna računala.

Novi trend koji iznimno utječe na odabir tehnologije u koju se ulaže je mobilnost radnika. Naime, sve se više tvrtki odlučuju stolna računala mijenjati prijenosnicima i tabletima. Neke analize čak predviđaju da će u idućih nekoliko godina posve nestati uredska stolna računala kakva danas poznajemo te da će se zamijeniti tankim klijentima te mobilnom uređajima. Taj razvoj potaknut je kako razvojem sve brže i jače tehnologije u sve tanjim i lakšim kućištima, tako i razvojem softverskih rješenja koja su manje infrastrukturno zahtjevna te ne troše mnogo lokalnih resursa.

Prijenosnici danas zauzimaju najveći tržišni udio klijentske opreme te su primarni izbor kod odabira novog računala. Svi uređaji za poslovne korisnike danas prema pravilu imaju priključke za docking-stanice kako bi se na što jednostavniji način spojili s ostalim periferijom poput tipkovnice, miša i dodatnog monitora, čime postaju poslovna računala pogodna u svim situacijama. Upravo zbog te prilagodljivosti i mobilnosti prijenosnici istiskuju stolna računala iz svakodnevnoga korištenja. S druge strane, tabletna računala danas su postala prava zamjena za olovku i papir. Sve naglašeniji razvoj novih, poslovnih i složenih aplikacija za upravo tu vrstu računala ukazuje na njihovu široku primjenu u poslovnom svijetu kao zamjenu za prijenosnike.

Dan danas, međutim, tvrtka uopće ne treba kupovati računala. Može ih jednostavno iznajmiti. Takve usluge najma uredske opreme koju nude, primjerice, telekom s svojim poslovnim korisnicima, sve su popularnije rješenje. Problem sa starom opremom koju treba zbrinuti više nije briga, kao ni briga o tome što učiniti ako se softverski dio unaprijedi pa ga hardver treba pratiti. Dakle, najam opreme smanjuje kapitalne troškove, rizik od kupnje, a i rješava pitanje redovitog održavanja. Uz to, većina paketa dolazi s ponudom sigurnosnog softvera i brojnih osnovnih alata za obradu dokumenta, čime tvrtka dobiva vrijednost više. Kada se, dakle, zbroje svi koristi, jasno je da se znatno smanjuje prag vrijednosti koji govor o tome treba li ići u investiranje u dijelove u korist investicije u najam opreme.

Na kraju, treba napomenuti i zadnji trend koji utječe na politiku zamjene hardvera, a koja još uvijek nije jako zaživjela na domaćem tlu. Riječ je o praksi koja se zove ‘Bring Your Own Device’ (BYOD), odnosno ‘korištenje vlastitih uređaja na poslu’, zasniva se na činjenici da zaposlenici danas žele svoje pomno odabrane uređaje na kojima su instalirali sve najdraže aplikacije i uključili sve svoje profile s društvenih mreža koristiti stalno, bez potrebe da se za vrijeme radnog vremena prebacuju na neki sivi, manje seksi uređaj koji je odabran njihov šef.

Praksa je sve popularnija jer čini zaposlenike sretnima, a usput, kako tvrde brojni analitičari, donosi veliku uštedu. Procter & Gamble, Kraft, brojne organizacije, tvrtke, pa i škole u SAD-u i Njemačkoj provode praksu, a IT-kompanije poput Hewlett-Packarda i Applea potiču svoje korisnike da sve više koriste privatne tablete i prijenosnike u poslovne svrhe. Prošle godine analitička kuća Gartner potvrdila je da je trend takav da će u iduće dvije godine 90 posto organizacija osiguravati korporativni softver na osobnim uređajima, a bit će motivirane primarno uštedama pri nabavci novog hardvera. Naime, tvrtke bi troškove koje su obično imale za kupnju računala, prema politici BYOD, dijelile sa zaposlenicima, koji će s više volje uložiti u uređaj koji su osobno odabrali, a koji onda mogu koristiti i privatno i poslovno. Troškovi se na taj način restrukturiraju, pa zaposlenici preuzimaju veći dio troška hardvera, a tvrtki ostaje trošak poslovnih aplikacija i sigurnosnih sustava.

Svaka tvrtka može naći sebi najbolji model. Ovisi o tome koliko je riječ u pokretu, kakvo je obrazovanje i dob zaposlenika, žele li ili ne na posao nositi svoja računala i dijeliti troškove s tvrtkom ili je priroda posla takva da su standardne stolne konfiguracije koje dopuštaju mijenjanje zastarjelih dijelova dostatne za isplativo poslanje. Jedno je, međutim, sigurno: kad zaposlenici primijete da programi zaostaju za prstom i okom te da su smetnje takve da ih ometaju u svakodnevnom radu, odluku o investiciji ne treba odgađati.